M.L.B.

REGIONALNI RAZVOJ

Sjever propada - na jugu nezaposlenih koliko u Beranama

Na kraju 2023. u šest primorskih opština bilo je ukupno oko 4.200 nezaposlenih, dok pojedinačno Berane, Rožaje, Nikšić i Bijelo Polje imaju približno toliko osoba na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG). Ti podaci za analitičare samo pokazuju da skoro ništa nije urađeno na smanjenju regionalnih razlika, i kako kažu, ogledalo su propasti sjevera.

Podaci dostavljeni Portalu RTCG iz ZZZCG pokazuju da je na kraju 2023. u državi bilo oko 40.000 nezaposlenih, što je za 5.830 osoba ili za 12,69% manje u odnosu na godinu ranije. Za godinu nezaposlenost je najmanje smanjena na sjeveru.

“Broj nezaposlenih smanjen je u svim regionima, a procentualno najviše u južnom regionu - 24,17% odnosno za 1.364 lica, u središnjem – 17,74% (3.059 lica) i u sjevernom regionu – 6,11% (1.408 lica)”, saopšteno nam je iz ZZZCG.

Podaci ZZZCG pokazuju da Budva (758), Bar (1.493), Herceg Novi (504), Kotor (255), Tivat (257) i Ulcinj (1.013) imaju zajedno ukupno oko 4.280 nezaposlenih. Poređenja radi samo Berane, grad sa oko 30.000 stanovnika koliko ima i Herceg Novi, ima 4.255 osoba na evidenciji ZZZCG. Bijelo Polje ima preko 3.600 nezaposlenih, Nikšić 4.009, Rožaje više od 4.900 na evidenciji ZZZCG.

Zanimljivo je i da Podgorica, gdje živi oko četvrtina stanovnika ima 6.768 nezaposlenih, dok zajedno Rožaje i Plav imaju oko 6.900 osoba na evidenciji ZZZCG.

Mrdović: Nezaposlenost jedno "od ogledala" propasti sjevernog regiona

Direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović kaže da su podaci o ukupnom propadanju sjevera (demografskom, ekonomskom, socijalnom, infrastrukturnom) odavno dostupni svim vlastima i sve vlade i parlamenti su, kako kaže, dobro znali da je sjeverni region išao strmoglavo "na dolje".

I to propadanje, kako navodi Mrdović, nije od juče, već se godinama samo produbljuje.

“Međutim, osim povremenih javnih žalopojki o nezavidnosti situacije, svi su uglavnom okretali glavu i niko se nije ozbiljno pozabavio ovim problemom. Tu gdje je bilo prirodnih resursa, oni su uzimani sa sjevera, dok su se mladi listom iseljavali, jer su bili primorani da idu „trbuhom za kruhom“, pa se u nekom času u javnom diskursu razvio stav da „nikoga nije ni briga za sjever“. Stoga ni podaci o znatno većoj nezaposlenosti u sjevernom regionu, a upoređujući sa jugom države, nijesu iznenađujući. Oni su prosto jedno "od ogledala" propasti sjevernog regiona”, kaže Mrdović u izjavi za Portal RTCG.

Nedavno je premijer Milojko Spajić kazao da će druga dionica auto-puta da otvori prostor za razvoj sjevera države. "Pravljenjem tog auto-puta otvaramo sjeveroistočni dio Crne Gore, koji je najsiromašniji dio zemlje“, naglasio je Spajić.

Mulešković: Na sjeveru pokrenuti proizvodnju prozivode plasirati na jug

Da je izgradnja putne infrastrukture preduslov razvoja sjevera, saglasna je i struka, ali ekonomski analitičar Mirza Mulešković dodaje kako to samo po sebi nije dovoljno.

“Očigledno je da Crna Gora ima veliki problem u ravnomjernom regionalnom razvoju i da upravo jug Crna Gora i centralni dio, prvenstveno Podgorica, preuzimaju primat u razvoju, dok sjever iz godine u godinu bilježi sve teže i teže stanje. Imamo manji broj građana, manju ekonomsku aktivnost, što jasno ukazuje da politike koje su donošene u prethodnim godinama, jesu bile negdje orijentisane na razvoj drugih krajeva Crne Gore koje su u tom trenutku imali mnogo veći potencijal”, kaže Mulešković u izjavi za Portal RTCG.

Navodi da ipak slične probleme imaju i druge države, a u Crnoj Gori neravnomjeran regionalni razvoj dodatno je otežala inflacija koja se negativno odrazila na životni standard.

Sa druge strane, kako ističe Mulešković, Crna Gora ima veliki potencijal u turizmu, poljoprivredi i energetici, koji nije iskorišćen.

“Treba voditi računa o tome da se sjever u što kraćem roku poveže sa centralnim i primorskim regionom, to jest da unaprijedimo komunikaciju i saradnju među privrednim subjektima sjeverne regije, centralne i južne regije, prvenstveno mislim u tom dijelu povezivanja poljoprivrede i turizma, jer ja vidim tu veliku šansu. Treba da promovišemo domaće proizvode, da upravo domaći proizvodi, posebno sa sjevera Crne Gore budu u ponudi svih restorana, hotela i ugostiteljskih objekata na crnogorskom primorju”, poručuje Mulešković.

Najava da će poboljšanje infrastrukture u značajnoj mjeri da unaprijedi ekonomski položaj sjevera može, ali kako dodaje Mulešković, i ne mora da bude.

On ističe i da nijesu rijetki primjeri u regionu da su pravo mjesta pored kojih prolaze auto-putevi zamrli, zbog toga što nijesu dali neki dodatan proizvod.

"Da bi zajedno sa infrastrukturom rastao i sjever, moramo paralelno da ulažemo u proizvodnju, moramo da ulažemo u razvoj usluga, moramo da ulažemo upravo u one sektore koje imaju potencijal na sjeveru Crne Gore. Osim infrastrukture moramo da radimo posebnu strategiju razvoja ekonomije sjevera i da se vidi na koji način se mogu razviti kako poljoprivreda, tako i turizam i sektor energetike i da upravo osim povezivanja sa južnim i centralnim dijelom daju kompletne proizvode kao naš turistički proizvod i moramo da vidimo koji će to biti novi proizvodi sjevera”, sugeriše Mulešković.

Infrastruktura će, navodi Mulešković, u značajnoj mjeri olakšati komunikaciju sjevera i juga, ali kako dodaje ukoliko se ne bude radilo na razvoju proizvodnje, poljoprivrede i turizma, ne možemo očekivati značajni napredak od samih puteva.

“Ako putna infrastruktura ubrzava komunikaciju i saradnju svih aktera unutar cijele Crne Gore, a ako nemate proizvod koji treba sa sjevera da dođe u centralni ili južni dio, ne možete računati da ćete unaprijediti sami ekonomski status. Ono što jeste moguće je povećanje broja turista zbog bolje povezanosti, ali ipak ne treba se oslanjati samo na to, jer na taj način se ne rješava dugoročno pitanje ekonomskog oporavka sjevera”, zaključio je Mulešković.

Da do sada nijesmo vidjeli ekonomski oporavak sjevera i smanjenje jaza u regionalnom razvoju, smatra i Ines Mrdović.

“Naprotiv, on se samo produbljuje. Nadalje, kvalitetna putna infrastruktura je samo jedan od preduslova. Uz nju je potrebna najmanje kvalitetna energetska i vodovodna infrastruktura, a na to izvodljive poslovne ideje o otvaranju manjih fabrika i preduzetničkih biznisa, za koje je potrebno obezbijediti izvore finansiranja”, poručila je Mrdović.

Potrebno je, kako kaže Mrdović, imati viziju razvoja tog regiona.

Sjever ima bogate resurse (voda, šume, bilje, poljoprivreda, stočarstvo, turizam), koji se kako navodi Mrdović mogu iskoristiti, ali ne na način da od njih koristi imaju privilegovani pojedinci, nego ukupna zajednica i država.

“Međutim, stanje je toliko zapušteno da se ne preko noći, nego i godinama unaprijed ne trebaju očekivati neki izvanredni rezultati. Potrebne su stotine miliona eura da bi se doprinijelo razvoju sjevera, koje ova država nema, ali treba tražiti modele za privlačenje stranih investitora, povlačenje sredstava iz EU fondova, dobijanje kredita za pokretanje biznisa. U tom smislu je jako bitno da se privlače respektabilni, a ne sumnjivi investitori. A to je moguće samo ukoliko ova zemlja stvori fer tržišne uslove i pokuša da smanji međunarodnu percepciju naše države kao duboko koruptivne”, zaključila je Mrdović.