- Hronika
- Montesong
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekonomija
26. 10. 2022.
09:22 >> 09:22
DRAKIĆ
Industrija čiste energije i OIE moraju biti dio ekonomskog oporavka ZB
Industrija čiste energije i OIE moraju biti značajno podržani zajedničkim mehanizmima oporavka i otpornosti i moraju biti dio ekonomskog oporavka i zemalja Zapadnog Balkana koje svoju budućnost vide unutar Evropske unije. Cilj je težak, a svako odlaganje bilo bi cjenovno i ekološki neodrživo, kazala je predsjednica Privredne komore Crne Gore i članica Upravnog odbora Komorskog investicionog foruma ZB6 Nina Drakić
Drakić je učestvovala je u radu poslovnog foruma Njemačka-Zapadni Balkan, održanog 25. oktobra u Berlinu, u okviru ekonomskog dijela Samita Zapadnog Balkana, Berlin 2022.
Ona je govorila na panelu „Izazovi i perspektive Zajedničkog regionalnog tržišta – Da li će energetska kriza dovesti do implementacije Zelene agende – Aktuelni izazovi za biznis zajednice“.
Drakić je istakla da period neizvjesnosti izazvan Kovid-om, a produbljen rusko-ukrajinskom krizom, dodatno otežava poslovanje kompanijama našeg regiona i otvara brojna pitanja.
Kako ističe, sve su učestalije debate o implementaciji European Green Deala zbog energetske krize koja je globalnih razmjera, što povlači i niz pitanja i izazova kada je u pitanju Zelena agenda.
"Nema dileme da svaka od ekonomija zemalja članica EU i van nje mora pronaći formulu za dostizanje balansa između energetske sigurnosti, stabilnosti cijena energije i obaveza da se postigne klimatska neutralnost. Stoga industrija čiste energije i OIE moraju biti značajno podržani zajedničkim mehanizmima oporavka i otpornosti i moraju biti dio ekonomskog oporavka i zemalja Zapadnog Balkana koje svoju budućnost vide unutar Evropske unije. Cilj je težak, a svako odlaganje bilo bi cjenovno i ekološki neodrživo", kazala je Drakić.
Smatra da je u kontekstu ostvarenja Zelene agende i energetske krize važno pravilno analizirati sve parametre koji utiču na donošenje odluka, posebno uzimajući u obzir da zemlje Zapadnog Balkana posjeduju izuzetan potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije.
"Tržište nam sada šalje jasne signale da su OIE projekti isplativi i to treba iskoristiti. Ulaganja u mnoge od njih, u prvom redu mislim na izgradnju solarnih elektrana, već je započelo i smatram da treba nastaviti u tom smjeru upravo jer to diktira tržište. Ipak, važno je da ti, kao i drugi projekti OIE, ne dovedu do prezasićenja tržišta. Upravo zato oni moraju biti dio adekvatne agende, koja bi bila garant dostizanja njihove i ukupne energetske i tržišne održivosti", smatra predsjednica Komore.
Učesnike foruma upoznala je s tim da je Privredna komora Crne Gore uputila predloge mjera Vladi koji se u najvećem odnose na energetiku, sa težnjom da se stavovi privrednika postave u fokus pažnje donosioca odluka.
"Samo sinergija poslovnog sektora i kreatora politika može obezbijediti sigurnu ekonomsku budućnost", naglašava ona.
Prema njenim riječima, stvaranje pretpostavki za implementaciju politika EU, kao što je ova koja se odnosi na Zelenu agendu, zahtijeva i podršku i razvoj infrastrukture i to ne samo energetske, već i saobraćajne, telekomunikacione i druge.
"Činjenica da u najavi imamo grantove za zemlje Zapadnog Balkana za projekte interkonekcije i razvoja obnovljivih izvora energije, raduje i ohrabruje. To vidimo kao novi investicioni talas, izuzetno potreban ekonomijama zemalja regiona, kao i poruku da EU uprkos brojnim izazovima prepoznaje evropsku perspektivu našeg regiona", navodi Drakić.
Na panelu je govorio i državni sekretar Ministarstva kapitalnih investicija, gospodin Admir Šahmanović.
Коментари0
Остави коментар