[ Autor: RTCG Portal ]

LEKOVIĆ

Budžet za 2021. više je kovid, nego istorijski

Urednik Redakcije za ekonomiju Televizije Crne Gore (TVCG) Zoran Leković kazao je da je budžet za 2021. godinu više kovid, nego istorijski budžet, kako ga je okarakterisao ministar finansija, rada i socijalnog staranja Milojko Spajić. Leković takvu ocjenu temelji na činjenici da budžet u dobroj mjeri zavisi od situacije s korona virusom. Navodeći kako očekuje punjenje državne kase, Leković smatra da se ipak trebalo ići u oporezivanje zarada iznad 1.000 eura, kao i onih koji su vlasnici desetina stanova ili ostvaruju ekstra profite.

Leković je u Jutarnjem programu TVCG rekao da niko ne zna šta će se dešavati s Prijedlogom budžeta nakon što je upućen u skupštinsku proceduru.

"Najveće kritike Vlada dobija od onih od kojih ne bi trebala, a to je od parlamentarne većine, dakle od onih ljudi koji su je i izabrali. Tu su stvarno brutalne kritike. DF uslovljava usvajanje budžeta, ali i svih ostalih zakona koje Vlada bude usvajala izmjenom tužilačkih zakona. Vidjeli smo da je juče nešto od tih promjena najavio i premijer. Da li će to biti dovoljno, ostaje da vidimo", rekao je Leković.

Projekcija deficita fascinantna

Govoreći o ljetnjoj turističkoj sezoni, on je rekao da 65 odsto prometa od turizma iz 2019. godine zavisi od mnogih faktora, a prvi je da moramo biti vakcinisani u velikoj mjeri, kako bi dočekali turiste.

"Niko neće dolaziti u kovid destinaciju. Još su brojke kod nas visoke", rekao je Leković, podsjećajući da je turisti sa zapada otkazuju brojne aranžmane u predsezoni.

Projekcija deficita budžeta od tri odsto je fascinantna, kaže Leković, jer se tom parametru, kako navodi, čude i evropski partneri koji su očekivali da ćemo to dostići 2024.

"Ostavimo i vjerujmo da će to tako biti. Građani moraju da shvate težinu ekonomske situacije. Sam podatak da je ekonomija pala 15,2 posto je alarmantan i imamo najveći pad ekonomije i BDP-a od svih zemalja Evrope", rekao je Leković.

On je podsjetio da smo usljed ekonomskog pada tokom svjetske krize od 2,7 odsto imali tzv. namete "euro po euro" i krizni porez.

"U ovoj situaciji je sačuvana socijalna stabilnost u smislu da neće doći do smanjivanja ni plata, ni penzija. Penzije će se usklađivati, dakle nema čak ni zamrzavanja", rekao je Leković, ocjenjujući to kao veoma pozitivno.

Leković, sa druge strane, ukazuje na uvođenje nekih novih, i povećanje starih akciza, poput onih na cigarete, alkoholna, gazirana pića, proizvode od šećera.

Akcize i nakon rasta niže od evropskih

"To je nešto od čega očekujemo da vidimo koliki će biti efekat. Samo od povećanja akciza na duvan i duvanske prerađevine se očekuje 17 miliona. Uvođenje akcize na proizvode od šećera i kakaoa oko četiri miliona, i novih akciza na alkohol dva miliona. I ono što je novina je da će naftni derivati od 1. jula biti markirani. Dakle, konstatovano je da na tržištu imamo derivate iz crnih izvora pa će se znati porijeklo odakle dolazi", rekao je Leković. 

Podsjeća da je obaveza Crne Gore da akciznu politiku usklađujemo sa preporukama Evropske unije, te da je to nešto sa čime se mi ne pitamo: "Ako želimo u EU, neke akcize moramo povećati do iznosa koji preporučuje EU".

Urednik Ekonomske redakcije napominje i da će kad dođe do rasta akciza Crna Gora imati niže akcize od onih u Evropi.

"Dakle, punjenje budžeta očekujem, ali smatram da je trebalo oporezivati plate iznad 1.000 eura, što ne znači da se neće desiti", rekao je Leković, vjerujući da će doći do progresivnog oporezivanja zarada.