[ Mina biznis ]

U PKCG OCIJENILI

Žensko preduzetništvo brzo napreduje

Žensko preduzetništvo je višestruko važno, jer je to najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu i jedan od glavnih faktora koji doprinosi razvoju ekonomije, stvarajući značajne preduslove za otvaranje novih radnih mjesta, ocijenili su iz Privredne komore (PKCG).

Iz Koordinacionog Odbora za žensko preduzetništvo PKCG su kazali da je u Crnoj Gori, u cilju podsticanja razvoja ženskog preduzetništva, potrebno učiniti dostupnijim različite izvore znanja i informacija, obezbijediti bolji pristup finansijskim sredstvima za ženski biznis i jačati umrežavanje i saradnju preduzetnica.

"Potrebno je i insistirati na dosljednoj primjeni relativno dobrog pravnog i strateškog okvira za razvoj ženskog preduzetništva, podstaći medije da promovišu žensko preduzetništvo i inicirati i jačati saradnju udruženja koja okupljaju preduzetnice sa akedemskom i naučnom zajednicom“, rekli su predstavnici Odbora agenciji Mina-business.

Oni su podsjetili da, prema posljednjoj procjeni Monstata, ženska populacija čini oko polovine, odnosno 50,3 odsto ukupne populacije u Crnoj Gori.

Podaci iz drugog kvartala ove godine iz Ankete o radnoj snazi pokazuju da žene čine 45 odsto od ukupnog aktivnog stanovništva.

"Posmatrajući samo žene u aktivnom stanovnišvu, skoro većina, odnosno 81,3 odsto, je zaposlena sa punim radnim vremenom. Dodatni podaci Monstata nam pokazuju da od ukupnog stanovništva koji su vlasnici sopstvenog biznisa, njih 27,5 odsto je u vlasništvu žena, dok većina žena, njih 80 odsto, ima zaposlenje u nekom od sektora privrede Crne Gore“, naveli su iz Odbora.

Crnu Goru, kako su saopštili, već neko vrijeme karakteriše neravnopravan položaj žena u pogledu ostvarenja ekonomskih i socijalnih prava.

Prema brojnim istraživanjima sprovedenim u Crnoj Gori, žena se, kako su naveli, prvenstveno smatra kao majka i domaćica. One koje pokrenu sopstveni biznis, obično to čine iz potrebe da dopune porodični budžet i najčešće se upuštaju u jednostavnije biznise manjih razmjera.

"Kao probleme u poslovanju ističu komplikovane administrativne procedure i nelogična regulatorna rješenja, visine državnih i lokalnih poreza i dažbina, otežan pristup izvoru finansiranja usljed neposjedovanja garancija u vidu imovine, kao i nelojalnu konkurenciju u vidu neregistrovanih biznisa iz njihove djelatnosti“, kazali su iz Odbora.

U PKCG smatraju da je podrška ženskom preduzetnišvu na institucionalnom nivou u Crnoj Gori dosta prisutna, ali nije mnogo iskorišćena.

Kako su podsjetili, podršku ženskom preduzetništvu daju Ministarstvo za ljudska i manjinska prava kroz IPA 2014, Ministarstvo ekonomije, Investiciono-razvojni fond (IRF).

Posebne linije podrške IRF realizuje za oblasti poljoprivrede, turizma, proizvodnje, usluga, likvidnosti, podsticaja konkurentnosti, green field-a, infrastrukturnih projekata.

"Kamatne stope za kredite koje odobravaju su od nula do 4,5 odsto, dok je za žene najviša stopa tri odsto. Kreditna linija pod nazivom Žene u biznisu iznosi do deset hiljada eura sa rokom do šest godina, a kamatna stopa je 2,5 odsto, a na sjeveru dva odsto. Kreditna linija za start up žena u biznisu je sa kamatnom stopom nula“, precizirali su iz Odbora.

Iz Odbora su naveli i da Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD), pored kreditne, pruža podršku preduzetnicima i posebno ženama u biznisu, kao i angažovanjem lokalnih konsultanata.

PKCG, kako su ocijenili, brojnim aktivnostima djeluje na snaženju ženskog preduzetništva kroz doprinos kreiranju poslovnog ambijenta, organizovanje edukacija, umrežavanje, promociju.

Koronakriza uticala na razvoj ženskog preduzetništva

Kako su dodali, evidentan je uticaj posljedica pandemije na tržište rada u Evropi i svijetu, naročito u slučaju zanimanja koja nije moguće raditi od kuće.

"Imajući u vidu da su preduzetnice kategorija koja se na tržištu nalazi u ranjivom položaju i da su one posebno pogođene ekonomskim promjenama izazvanim pandemijom, nijesu iznenađujući podaci da se u takvim okolnostima one prvenstveno brinu za ekonomski opstanak, dok se zabrinutost za zdravstvenu situaciju nalazi na drugom mjestu“, smatraju u Odboru.

Iz Odbora su naveli da će mala i srednja preduzeća imati ključnu ulogu u oporavku ekonomije.

Unapređenje poslovnog ambijenta, u smislu digitalne transformacije privrede, kako su zaključili, jedan je od strateških pravaca djelovanja PKCG, i u skladu s tim realizuju se brojne aktivnosti koje se odnose na edukacije i promociju takvog načina poslovanja.