Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Ekonomija

[ rtcg.me ]

22. 07. 2017. 10:40 >> 10:10
6

TUŽIOCI ULOŽILI ŽALBU

Epilog jednog kredita u švajcarcima

Jedan klijent Hipo Alpe Adria banke koji je prije deset godina podigao kredit od 49.000 švajcarskih franaka ili tadašnjih 30.000 eura danas se nalazi na početku. Ukoliko presuda Osnovnog suda bude pravosnažna uz obavezu da plati oko 7.000 eura sudskih troškova ponovo će morati da otplaćuje početnih 30.000 eura.

Primjena presude Osnovnog suda u Podgorici u slučaju "krediti u švajcarcima"na jednom konkretnom primjeru bi izgledala ovako: Klijent banke koji je prije oko deset godina podigao kredit od 30.000 eura ili tadašnjih 49.000 švajcarskih franaka, nakon primjene Zakona koji je usvojen u Skupštini Crne Gore i konverzije u eure njegov dug je iznosio oko 23.000 eura.  Dakle za skoro deset godina otplate i uz primjenu Zakona o konverziji, klijent je otplatio svega 7.000 eura glavnice. Početkom ovog mjeseca Osnovni sud u Podgorici donio je rješenje o odbacivanju tužbe i obavezao tužioce da tuženoj strani na ime troškova parničnog postupka isplati skoro 4.000 eura i još oko 3.000 eura umješaču odnosno kompaniji "Heta Asset Resolution" DOO Podgorica i pored toga što nijesu ni u kakvom pravnom odnosu. Danas taj klijent "Hypo Alpe Adria" banke, današnje "Addiko", nakon deset godina redovne otplate rate kredita koja je varirala od skoro 200 do skoro 300 eura, ponovo je na početku. Njegov dug bi se uz pravosnažnost presude vratio na početnih 30.000 eura. 

Na ovakav epilog i rješenje Osnovnog suda advokati tužitelja su juče podnijeli žalbu Višem sudu u Podgorici zbog kako se navodi bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava.

Najprije se postavlja pitanje - kako je moguće obavezati tužioce čija potraživanja nijesu prenijeta na "Hetu"  da tom licu plati troškove postupka kada oni nijesu ni u kakvom pravnom odnosu?

"U obrazloženju sud je naveo Ugovore o ustupanju potraživanja uz naknadu za svega 48 lica. Samo za ta lica umješač je mogao tražiti troškove postupka ali ne i za ostale tužioce. Time je tužilačka strana oštećena za 670.000 eura", precizirano je u žalbi.

Sud je odbacio tužbu jer kako se navodi na strani tužioca navodno nije postojao pravni interes. Ovakav zaključak suda za tužioce je neprihvatljiv.

"Neprihvatljivo je da sud zaključuje da tužioci nemaju pravnog interesa za predmetnom tužbom jer je donijet Zakon o konverziji kojim se nalaže tuženoj i umješaču da postupe u skladu sa tužbenim zahtjevom. Ta činjenica nasuprot zaključku suda o nepostojanju pravnog interesa upravo ukazuje na osnovanost tužbenog zahtjeva. Donošenjem Zakona o konverziji i Zakona o izmjenama Zakona o konverziji samo je potvrđena osnovanost tužbenog zahtjeva i ništa više", navodi se u žalbi.

Iz navedenih razloga 267 korisnika kredita smatra da je postojala obaveza suda da u sudskom postupku utvrdi da li je tužena ispunila svoje obaveze utvrđene Zakonom. To je kažu osnovna uloga i zadatak suda.

Ovo je, dodaju, jedinstven primjer u sudskoj praksi da sud odbaci tužbu zbog nepostojanja pravnog interesa jer je traženo pravo tužioca utvrđeno zakonom.

"Sud zaključuje da tužioci nemaju pravni interes za vođenje spora jer je njihov zahtjev za činidbu propisan Zakonom o konverziji ali u odluci nema ni riječi o pravnom interesu tražilaca u momentu podnošenja tužbe a što je od posebnog značaja za odluku o troškovima spora", navodi se u obrazloženju žalbe.

Sud se između ostalog poziva i na odredbu člana 152. Zakona o parničnom postupku koja propisuje da je stranka koja izgubi parnicu dužna da protivnoj strani nadoknadi troškove spora.

"Ova odredba nije primjenljiva u ovom slučaju jer tužioci nijesu izgubili parnicu. Sud je samo odbio da raspravlja o njihovom zahtjevu. Njihov zahtjev nije odbijen kao neosnovan", precizirano je.

Tužitelji smatraju da je sud u obavezi da stranci dosudi samo one troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice.

"Zar su za odluku o odbačaju tužbe zbog nepostojanja pravnog interesa, bili nužni troškovi za zastupanja na 10 održanih I 7 odloženih ročišta?", pitali su tužitelji

Neodrživost odluke Osnovnog suda, kako se kaže u žalbi, posljedica je neutvrđenog činjeničnog stanja.

Tužioci su predložili Višem sudu da ukine presudu Osnovnog suda i predmet vrati na ponovni postupak.

Da li će klijent Hipo Alpe Adria banke nakon deset godina i ukupnih uplata od preko 25.000 eura otplaćivati kredit iznova?

 

Jelena Bobičić Čović

 

 

 

 

 

 

 

Пратите нас на

Коментари6

Остави коментар

22.07. 2017, 20:07

anonymous [нерегистровани]

Re: nijde

Sreca sto u Srbiji nemaju ovaj problem.

Одговори

22.07. 2017, 19:08

Andrija [нерегистровани]

a

Sam je kriv i sto sam drzava da im plati drzava nije kriva nije ga niko cerao da uzme kredit u francima

Одговори

22.07. 2017, 16:20

Артур [нерегистровани]

Хипо

Хипо је .......лна банка.Томе свједоче судске пресуде у иностранству а о томе су свједочили Медојевић и МАНС.Сад када би писао о ђеци која су била запослена у овој банци и шта су им родитељи,не би ми објавили.

Одговори

22.07. 2017, 14:23

Mila K

Konacno

Konacno su se javili korisnici ovih odvratnih stetnih kreditnih proizvoda. Hvala.

Vrijeme je da g-din Senic nije sam u borbi sa bankom/Hetom i njihovim licno agendno vodjenim advokatima, koji su jedino usmjereni da jacaju crnogorske kapacitete unistavanja ekonomskog razvoja, iskazanim kroz neodrzive pravnicke stavove dostojne pregolemog neznanja kao osnovnog sredstva manipulacije strucnim debatama i problemima u sistemu.

Vrijeme je da svi korisnici-e ovih kredita napisu slicna iskustva i da takva masovna iskustva u pisanoj formi podijele sa javnoscu i Visim i Vrhovnih sudom, jer institucijama Crne Gore posao je da sluze trzistu i poreskim obveznicima a ne prljanju ekonomskog imidza zemlje.

Nece to biti pritisak na sud, vec jednostavno pokretanje javne kampanje da se zivotne egzistencije zena/muskaraca/firmi koji su preuzeli svoj dio odgovornosti na ugovoru oko CHF kredita uvedu u istu ravan kao banka/trece lice a to ova presuda sutkinje Osnovnog suda u Podgorici svakom recenicom sa stranica 24-28 opovrgava do bezocne travestije pravom u naredjivanju placanja troskova, cak i izmastanih troskova koje nemaju ni pravni osnov.

Одговори

22.07. 2017, 11:47

anonymous [нерегистровани]

nijde

plavog neba

Одговори

22.07. 2017, 11:40

Risto [нерегистровани]

Sramotni krediti

Drzava ne moze nista protiv medjunarodne bankarske oligarhije a njeni gradjani nijesu zasticeni . Sramota

Одговори

Остави коментар

Правила коментарисања садржаја Портала РТЦГВише
Поштујући начело демократичности, као и право грађана да слободно и критички износе мишљење о појавама, процесима, догађајима и личностима, у циљу развијања културе јавног дијалога, на Порталу нијесу дозвољени коментари који вријеђају достојанство личности или садрже пријетње, говор мржње, непровјерене оптужбе, као и расистичке поруке. Нијесу дозвољени ни коментари којима се нарушава национална, вјерска и родна равноправност или подстиче мржња према ЛГБТ популацији. Неће бити објављени ни коментари писани великим словима и обимни "copy/paste" садрзаји књига и публикација.Задржавамо право краћења коментара. Мање

Да бисте коментарисали вијести под вашим именом

Улогујте се
ЗАКЉУЧАНО: ОТКЉУЧАЈТЕ ПОВЛАЧЕЊЕМ СТРЕЛИЦЕ У ДЕСНО ...

Најновије

Најчитаније