- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
Ekonomija
28. 04. 2016.
08:26 >> 19:53
FABRIS PORUČIO
Zabraniti poslovanje of-šor kompanija
Poslovanje preko of-šor kompanija treba zabraniti jer nanosi štetu budžetima velikog broja zemalja, ocijenio je viceguverner za finansijsku stabilnost i platni promet, Nikola Fabris.
"Akciju o zabrani takvog poslovanja treba pokrenuti na globalnom nivou", saopštio je Fabris u intervjuu Pobjedi.
On je dodao da je, nažalost, poslovanje preko poreskih rajeva prisutno kako u Crnoj Gori, tako i u najrazvijenijm zemljama.
"Ovakav zahtjev može na prvi pogled djelovati utopistički, ali nije ukoliko o tome bude dogovora na globalnom nivou. Prije oko 15 godina imali smo ogroman broj of-šor banaka u Evropi. Čak i u Crnoj Gori je bilo više stotina registrovanih, ali je Evropska unija (EU) zabranila njihovo poslovanje i više ih nema ni u Uniji ni kod nas", kazao je Fabris.
Na pitanje da li je Centralna banka (CBCG) od banaka dobila informacije o transakcijama sa kompanijama registrovanim preko advokatske firme Mosak Fonseka iz Paname, Fabris je rekao da su bankama dali rok da odgovore na dopis do 30. aprila.
"Ne očekujemo učešće of-šor firmi u vlasništvu banaka, jer prilikom osnivanja banaka i za sve promjene učešca u vlasništvu za koje je potrebna saglasnost CBCG, nijesmo davali saglasnost ukoliko su se pojavljivale bilo kakve of šor firme kao potencijalni vlasnici. Banke ne moraju znati ko je osnivač firmi, ali smo zahtijevali da nas, ukoliko imaju saznanja da je u pitanju panamska firma, o tome informišu", naveo je Fabris.
Čak i ukoliko se pokaže da su poslovale takve firme, to, kako je dodao, ne mora apriori aplicirati da je u njihovom poslovanju bilo nešto nezakonito.
Na pitanje kada u CBCG očekuju zaustavljanje rasta javnog duga i na koji način, Fabris je saopštio da će to biti moguće tek nakon završetka izgradnje autoputa.
"U narednom periodu potrebno je pripremiti petogodišnji sanacioni plan kojim će se predvidjeti mjere fiskalne konsolidacije i na prihodnoj i na rashodnoj strani", kazao je Fabris.
Komentarišući najavu Ministarstva finansija da bi mogli prodati koncesije za autoput, Fabris je rekao da bi se na taj način javni dug mogao ponovo spustiti ispod 60 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).
"Stoga smatram tu mjeru potpuno opravdanom. Naravno, ključno će biti postojanje interesa potencijalnog koncesionara, kojem će vjerovatno biti neophodno dati određene ustupke. Interesovanje postoji, ali ostaje da se sačeka završetak izgradnje autoputa i da se vidi da li ce se to interesovanje i realizovati", objasnio je Fabris.
Prema njegovim riječima, značajnija izloženost prema dolaru po osnovu izgradnje autoputa će se pojaviti tek nakon isteka šestogodišnjeg grejs perioda.
Komentarišući ocjenu da je Vlada trebalo da se zaduži emisijom obveznica na domaćem, a ne na stranom tržištu, Fabris je kazao da imajući u vidu da je potrebno 500 miliona eura, jasno je da se toliki iznos ne bi mogao obezbijediti na domaćem tržištu.
"Imajući u vidu da banke vec posjeduju značajan iznos državnih hartija od vrijednosti, u slučaju emisije u tom iznosu, mogli bismo doći i u situaciju prevelike izloženosti bankarskog sistema prema državi. Stoga ocjenjujem ispravnom odluku Ministarstva finansija da zaduživanje primarno obavi na međunarodnom finansijskom tržištu", rekao je Fabris.
To, kako je dodao, ne isključuje mogućnost da se dio potrebnih sredstava prikupi na domaćem finansijskom tržištu.
Komentarišući očekivanja CBCG kada je u pitanju dodatni pad kamata, Fabris je saopštio da aktivne kamatne stope imaju konstantan opadajući trend od septembra 2014. godine i da ostvaruju istorijski minimalne vrijednosti.
"Izuzetno niske cijene izvora ‑finansiranja banaka, prije svega depozita, i visoka likvidnost banaka stvaraju prostor za dalje smanjenje aktivnih kamatnih stopa i intenzivniju kreditnu aktivnost. Kao rezultat ulaska novih banaka, realna su očekivanja da će rast konkurencije biti dodatan stimulans za dalje smanjenje aktivnih kamata i za intenziviranje kreditne aktivnosti", rekao je Fabris.
Trend smanjenja aktivnih kamatnih stopa, kako je zaključio, nastavljen je i u ovoj godini.
Коментари0
Остави коментар