M.M.Lj.

npcg

Otkrivene nove vrste i staništa u nacionalnim parkovima

Prvi sisar vraćen u svoje stanište, otkrivena nova vrsta za teritoriju Crne Gore, novi lokaliteti za gniježđenje ptica, povećanje brojnosti populacije divokoza, samo su neki od rezultata rada Službe za zaštitu prirodne i kulturne baštine i održivi razvoj Nacionalnih parkova Crne Gore.

Tokom 2023. godine biolozi ovog preduzeća pratili su stanje ekosistama, staništa i vrsta, a na osnovu nalaza i izvještaja sa terena predlagali i implementirali mjere za njihovu zaštitu, unaprijeđenje i održivo korišćenje.

“Naš fokus je realizacija planskih i programskih aktivnosti, koje se baziraju na istraživanju, praćenju, zaštiti i unaprijeđenju ekosistema i vrsta. Od 2021. godine sprovodimo monitoring dnevnih leptira kao organizama koji su osjetljivi na klimatske promjene. Od ove godine sprovodimo i monitoring značajnih i zaštićenih vrsta vodozemaca i gmizavaca. Kada govorimo o praćenju ribljih vrsta - dajemo mjere i preporuke koje su bitne za održivo ribarstvo, dok ujedno pratimo značajne vrste ptica i njihove populacije. Redovno se prati i stanje šumskih ekosistema kako bi se zaštitili od požara i prenamnožavanja insekata”, objasnila je šefica Službe za zaštitu prirodne i kulturne baštine I održivi razvoj u JPNPCG Hajdana Ilić Božović.

Po prvi put u Crnoj Gori vraćan je sisar u prirodno stanište i to u NP Skadarsko jezero, dok je u prethodnom periodu pronađena i nova vrsta sisAra nepoznata za teritoriju Crne Gore – šareni tvor u NP Prokletije.

“Vraćanje vidre u njeno prirodno stanište, nakon što je pronađena povrijeđena i liječena mjesec dana, predstavlja glavnu konzervacionu mjeru koju smo uspjeli da sprovedemo u NP Skadarsko jezero. Posebno smo ponosni što su građani Crne Gore bili zainteresovani za ovaj slučaj, pitali su i interesovali se svakodnevno za stanje životinje što nam je ujedno i pokazatelj koji upućuje na mijenjanje svijesti građana kada je u pitanju očuvanje prirode i zaštićenih vrsta”, kazala je stručna saradnica za zaštitu faune sisara Belma Šestović.

Svakim izlaskom na teren otkrivaju se i novi lokaliteti pogodni za istraživanje slijepih miševa, pa se samim tim i proširuje spisak vrsta koje su prisutne u nacionalnim parkovima.

“Riječ je o bogatim lokalitetima u kojima se nalaze kolonije koje broje od više stotina do nekoliko hiljada jedinki. Poznata je naša kuća u NP Biogradska gora gdje se nalazi najveća porodiljska kolonija Malog potkovičara u Crnoj Gori i regionu, a potencijalno je ova kolonija najveća i u Evropi. U toku je priprema plana za adaptaciju ove kuće kako bi je prilagodili i ljudskim aktivnostima, dok će jedan dio biti predviđen posebno za slijepe miševe”, dodala je Šestović.

Ona je istakla da u NP Durmitor živi jedna trećina populacije divokoza, te da je ova brojnost populacije porasla zahvaljujući mjerama konzervacije i pojačanoj fizičkoj kontroli Službe zaštite .

“Divokoza je vrsta kojoj je potreban mir u staništu i ona je u tom pogledu jedan od indikatora koji pokazuju pritisak na stanište, a posebno u situacijama nelegalnih aktivnosti ili krivolova. Već naredne godine kroz projekat koji je planiran koristićemo foto zamke u kombinaciji sa vještačkom intelijgencijom kako bi procijeniti gustinu populacije određenih vrsta. Tu prije svega želimo da utvrdimo gustinu populacije jelena i pratimo njihovo stanje, jer je to vrsta koja je pedesetih godina unesena u NP Biogradska gora”, dodala je ona.

Veliki broj aktivnosti rađen je i na zaštiti flore i vegetacije, a poseban akcenat stavljen je na inventarizaciju vaskularne flore u svih pet parkova, monitoring rijetkih i endemskih vrsta i njihovih stanista.

“Monitoringom određenih vrsta utvrđeno je da su njihova staništa ugrožena i da to utiče na njihovu brojnost. Akcenat smo ove godine dali i na invazivne vrste i njihov uticaj na autohtone vrste biljaka. Kroz projekat i u saradnji sa NVO sektorom od naredne godine biće mapiran bagremac, ali i dati konkretni predlozi i mjere njegovog uklanjanja”, kazala je stručna saradnica za zaštitu flore i vegetacije Ivana Džaković.

U parkovima će se posebna pažnja posvetiti potencijalnim Natura 2000 staništima. Takođe, planirana je edukacija u NP Durmitor kada je u pitanju ubiranje ljekovitog bilja, a posebno kleke i borovnice kako bi se smanjio broj onih koji nesavjesno i mimo pravila prikupljaju bilje iz prirode. U NP Prokletije i NP Biogradska gora vršeno je kartiranje i utvrđeno da neka staništa trpe pritisak, što ukazuje da se u budućem periodu mora raditi na njihovoj konzervaciji.

Crna Gora ptičiji je raj i na neritoriji naše države živi 360 vrsta ptica, što je čak 65 odsto od ukupnog broja ptica koje nastanjuju područje Evrope. Monitoring ptica grabljivica odličan je pokazatelj zdravlja jednog ekosistema, a ova istraživanja rade se na Prokletijama i Lovćenu. U NP Durmitor se realizuje monitoring sedam krovnih vrsta ptica koje se nalaze na Anexu 1  Evropske direktive o pticama, a to su tetrijeb gluhan, jarebica kamenjarka, troprsti djetlić, planinski djetlić, patuljasta sova, uralska sova i lještarka.

“Takođe, ove godine je na zimskom brojanju ptica utvrđeno da na teritoriji Skadarskog jezera zimu provede 56 hiljada jedinki. Veoma važna aktivnost je monitoring pelikana koji se obavlja tokom cijele godine. Možemo se pohvaliti da smo ove godine imali dosta uspjeha, iako na samom početku nismo imali puno nade zbog uznemiravanja kolonije usljed nelegalnih aktivnosti. Ipak ova kolonija je sebi pronašla novo mjesto za gniježđenje gdje smo prilikom monitoringa prebrojali oko 140 odraslih i 38 mladih jedinki. Ovom prilikom je od najmlađeg pelikana uzet DNK uzorak i poslat na analizu u Grčku”, objasnila je stručna saradnica za ornitofaunu Ana Uskoković. 

Javno preduzeće za nacionalne parkove Crne Gore velike napore ulaže u formiranje klastera i saradnju sa  lokalnim stanovništvom kako bi se uključilo u proces upravljaja zaštićenim područjima i zajedničkim aktivnostima u cilju očuvanja naših teritorija. Zato je  tokom ove godine formirana baza podataka o lokalnom stanovništvu koje djeluje ili posluje na području nacionalnih parkova, a prvi sastanci u cilju boljeg upravljanja i efikasnije zaštite već su održani.