Данијел Гарић

REZULTAT ISTRAŽIVANjA IZ SAD

Porast nivoa mora velika prijetnja za ostrvske zemlje

Čak i da svijet uspije da održi obećanje iz Pariškog sporazuma o zagrijavanju planete ispod 1, 5 stepeni u odnosu na predindustrijsko doba, može se očekivati katastrofalni porast nivoa mora, koji će uticati na ostrvske zemlje rušilačkim uticajima nesluđenih razmjera, navodi se u istraživanju Univerziteta Masačusets, nedavno objavljenom u časopisu “Earth's Future”.

Interdisciplinarni tim istraživača sa Univerziteta u Masačusetsu naglašava da temperatura sama po sebi nije dovoljna osnova za klimatsku politiku.

Dok se svijet fokusira na ograničavanje porasta globalne temperature, povećanje otopljene vode iz ledenih pokrivača predstavlja egzistencijalnu prijetnju održivosti ostrvskih i primorskih država širom svijeta.

Interdisciplinarni tim istraživača sa Univerziteta u Masačusetsu naglašava da temperatura sama po sebi nije dovoljna osnova za klimatsku politiku. Tim se fokusirao na ledeni pokrivač Antarktika, koji sadrži najveću svjetsku zalihu slatke vode, dovoljnu da podigne okeane za 58 metara, a koji se topi sve brže.

Sva ta otopljena voda na Antarktiku neće izazvati istu količinu porasta nivoa mora svuda u svijetu. Neke oblasti u Karipskom moru, kao i Indijskom i Tihom okeanu će doživjeti katastrofe, jer će se tamo sliti trećina antarkričkog leda više u odnosu na svjetski prosjek. Ovaj jaz između temperature i nivoa mora ima neposredne posljedice za mnoga mjesta širom svijeta, a posebno za Alijansu malih ostrvskih država, organizaciju od 39 ostrvskih i primorskih država širom svijeta- AOSIS. Iako zemlje AOSIS-a emituju zanemarljiv dio gasova staklene bašte na planeti, one snose najveći teret porasta vode u svijetu.

„Temperatura nije jedini način praćenja globalnih klimatskih promjena. Otapanje Antarktika može da odloži porast temperature uz povećanje nivoa mora. Još uvijek je nejasno kako će se sve to reflektovati na ostrva širom svijeta”, rekla je Šaina Sadai, vodeći autor istraživanja.

Profesor političkih nauka Regin Spektor je u istraživanje unio ekspertizu analize političke moći i istorije globalne nejednakosti, kako bi pokazao kako politički moćne zemlje utiču na globalne klimatske pregovore i nastavljaju istorijske obrasce kolonijalne eksploatacije koje su iskusile AOSIS nacije.

„Ako se fokusiramo na temperaturu, ispod radara nam promiču druge stvarne posljedice klimatskih promjena, kao što je porast nivoa mora, koje se danas osjećaju širom svijeta“, kaže Spektor.

Tim naučnika istraživanja koje su finansirali Nacionalna naučna fondacija i NASA zaključuje da se interdisciplinarnim pristupom u istraživanju, koji se usredsređuje na iskustva zemalja AOSIS-a, može bolje razumjeti uticaj međunarodnih pregovora na klimatsku pravdu i odnos između nauke, politike i političke moći i podvlače da se “moraju slušati glasovi ljudi koji se već suočavaju sa brutalnim klimatskih promjenama.