B.Č.J.

EKOLOŠKE NVO

Žalba međunarodnoj organizaciji zbog odluke o gradnji hidroelektrane na Komarnici

Crnogorsko društvo ekologa, zajedno sa NVO Društvo mladih ekologa Nikšić i Organizacijom “KOD”, podnijelo je žalbu Sekretarijatu Bernske konvencije, povodom odluke Vlade Crne Gore da odobri koncesiju Elektroprivredi Crne Gore za korišćenje prirodnog bogatstva, radi izgradnje, upotrebe i održavanja energetskog objekta hidroelektrane Komarnica, za proizvodnju električne energije.

Ekolozi smatraju da je "donošenjem odluke o davanju koncesije na korišćenje prostora Komarnice za izgradnju hidroelektrane, Crna Gora prekršila član 3 i 4, Bernske konvencije koja obavezuje potpisnice na unaprijeđenje nacionalne politike u očuvanju divlje flore i faune, sa posebnom pažnjom na ugrožene vrste, kao i Preporuku br. 157 (2011) Stalnog komiteta, koja se odnosi na očuvanje divljih životinja i prirodnih staništa".

NVO smatraju da bi izgradnjom hidroelektrane došlo do kršenja evropske i nacionalne regulative, uključujući i pravno obavezujuću Bernsku konvenciju koja je pravni instrument u području zaštite prirode evropskog kontinenta i nekih država Afrike, koju je Crna Gora potpisala 2011. i tada nominovala svoja 32 EMERALD područja, kao područja visoke biodiverzitetske vrijednosti.

"Cilj Bernske konvencije je očuvanje i zaštita divljih vrsta i njihovih prirodnih staništa, te podsticanje evropske saradnje na polju zaštite prirode, sa posebnim akcenatom na zaštiti ugroženih staništa i osjetljivih vrsta, uključujuči i migratorne vrste. Države potpisnice dužne su da sarađuju kako bi se pojačala efikasnost mjera konvencije, kroz koordinaciju aktivnosti za zaštitu migratornih vrsta te razmjenu informacija i iskustava.Komarnica je ovom konvencijom prepoznata kao izuzetno važno stanište, bogato divljom florom i faunom, koja čini prirodno nasleđe velike vrijednosti i kao takva treba se sačuvati i predati budućim generacijama", navodi se u saopštenju.

Ekološke NVO dodaju da dok elaborat za procjenu uticaja na životnu sredinu ovo područje takođe prepoznaje kao područje visoke biodiverzitetske vrijednosti i konstatuje da u ovom slučaju ekonomski razvoj nije u skladu sa očuvanjem biodiverziteta, ostale odgovarajuće procjene, kažu, nijesu obavljene procjene u skladu sa crnogorskom zakonskom regulativom.

"Prije dva dana smo dobili odgovor da je žalbaprihvaćena kao validna od strane Sekretarijata Bernske konvencije, koji će je proslijediti nadležnim institucijama Crne Gore, a koje imaju rok da do 15. septembra odgovore na naše tvrdnje da bi izgradnja HE Komarnica u potpunosti uništila floru i faunu i nihova staništa, čime bi Crna Gora trajno narušile sve ekosistemske vrijednosti ovog područja i time prekršila ovu pravno obavezujuću Konvenciju", kazala je Andrijana Mićanović iz Crnogorskog društva ekologa.

Bojana Živković iz organizacije KOD je ukazala na to da je ovo jedan od ključnih koraka u očuvanju i održivom koriscenju Komarnice.

"Crna Gora decenijama rasipa prilike za održiv privredni rast a što se odražava i na kvalitet života građana. Zato je očuvanje Komarnice korak u pravcu očuvanja oboje: prilika za odzivi razvoj i poboljšanje života građanina", poručila je Živković.

Miodrag Karadžić iz nikšićkog Društva mladih ekologa je istakao da su mnogo brojniji razlozi koji treba da dovedu do zaštite jednog od najljepših i među poslednjim preživjelim kanjonima u Evropi nego da se potopi za minimalnu ekonomsku dobit.

"Gubitak i degradaciju biodiverzitetata bi bili trajni i nenadoknadivi, izgubila bi se staništa a zauzvrat bi se dobilo jako malo za Crnu Goru i lokalnu zajednicu. Svi dosadašnji planovi i priče o HE Komarnica su prilično nejasni a mogu slobodno reći da stičem utisak da se rade po principu „Ajde da mi prvo napravimo HE pa ćemo onda vidjeti koliko će proizvoditi struje", kazao je Karadžić.

Iz ekoloških organizacija ističu da je Komarnica, kao dom za više važnih vrsta koji predstavljaju evropsku vrijednost, kandidat za Emerald (ME000000P), te da bi se izgradnjom hidroelektrane, snage 172 MV, sa branom visokom 171 m i akumulacijom dugom 17,6 km, proizveli mnogobrojni štetni uticaji na zaštićena staništa i populacije, koje bismo mogli nepovratno izgubiti.

Korak koji je preduzet prema Sekretarijatu Bernske konvencije predstavlja reakciju na odsustvo ozbiljnosti i istrajnosti u procesu evropskih integracija, lošeg tretmana životne sredine i rizičnog određivanja prioriteta u razvoju društva i brige o budućim generacijama", zaključuje se u saopštenju.