- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
22. 10. 2025. 15:00
Nagrada Saharaov 2025. novinarima iz Gruzije i Bjelorusije
Evropski parlament objavio je 22. oktobra u Strazburu da su ovogodišnji dobitnici Nagrade Saharov za slobodu mišljenja gruzijska novinarka Mzija Amagloberi i bjeloruski novinar Andžej Počobut.
Oboje su osuđeni na zatvorske kazne u politički motivisanim procesima i predstavljaju simbole borbe za slobodu izražavanja i nezavisno novinarstvo u represivnim režimima.
Mzija Amaghlobeli – glas slobodnog novinarstva u Gruziji
Pedesetogodišnja Mzija Amaglobeli suosnivačica je i glavna urednica nezavisnih gruzijskih medija Batumelebi i Netgazeti. Njeni portali poznati su po istraživačkom novinarstvu, kritikama korupcije i zloupotrebe vlasti u regionu Adžarija. Godine 2022. moskovska regulatorna agencija Roskomnadzor blokirala je pristup ruskoj verziji Netgazetija u Rusiji.
Nakon parlamentarnih izbora u Gruziji u jesen 2024. izbili su masovni protesti protiv nove vlade. Demonstranti, među kojima je bila i tadašnja gruzijska predsjednica Salome Zurabišvili, protivili su se namještenim izbornim rezultatima i odluci navodnih pobjednika da obustave proces evropskih integracija Gruzije.
Mzija Amaglobeli tada je dva puta hapšena: prvi put zbog lijepljenja naljepnica s porukom „Za Evropu" i poziva na generalni štrajk, a drugi put zbog „napada" na policijskog službenika.
U avgustu 2025. Amaglobeli je osuđena na dvije godine zatvora zbog navodnog napada na šefa policije tokom proevropskih protesta u Batumiju. Prema navodima tužilaštva, ona je policajca ošamarila, ali brojni posmatrači i međunarodne organizacije taj proces ocijenili su kao politički motivisan.
Nakon presude prebačena je u zatvor u Rustaviju, gdje je nekoliko nedjelja provela u samici. Zbog pogoršanog zdravstvenog stanja i problema s vidom, prekinula je štrajk glađu koji je trajao 38 dana.
Amaghlobeli je simbol nezavisnog novinarstva u Gruziji, zemlji koja se u protekle dvije godine suočava s pogoršanjem medijskih sloboda i represijom protiv novinara koji kritikuju vladu.
U junu je Evropski parlament usvojio rezoluciju kojom se zahtijeva njeno trenutno i bezuslovno oslobađanje, navodeći da je ovo hapšenje dio šireg napada na nezavisne medije u Gruziji. Podršku su joj izrazili i brojni zapadni političari i diplomate, među njima visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kallas i komesarka za proširenje Marta Kos.
Andžej Počobut – novinar između dvije domovine
Bjeloruski novinar Andžej Počobut, dopisnik poljskog dnevnog lista Gazeta Viborča u Bjelorusiji, već godinama je u sukobu s režimom Aleksandra Lukašenka.
Počobut, koji pripada poljskoj manjini u Bjelorusiji, ranije je dva puta bio zatvaran, 2010. i 2011. godine, zbog učešća u protestima protiv vlasti i zbog članaka u kojima je Lukašenka nazivao diktatorom i pozivao na uvođenje sankcija.
Nakon masovnih protesta zbog falsifikovanih predsjedničkih izbora 2020. godine, njegov sukob s režimom se produbio. 25. marta 2021. pripadnici bjeloruskog KGB-a upali su u njegov stan u Grodnu, zaplijenili kompjutere, dokumente i poljske knjige, a njega uhapsili. Lukašenko je tada javno izjavio da „nelegalna organizacija u Grodnu otvoreno slavi bandite i naciste", aludirajući na poljsku zajednicu kojoj Počobut pripada.
Nakon hapšenja, Počobut je prošao kroz više zatvora u zemlji, među njima i kroz zatvor u Minsku, u kojem su u 19. vijeku bili zatočeni poljski ustanici, a u Drugom svjetskom ratu NKVD je tamo pogubio brojne poljske građane. Kako bi ga slomili, vlasti su ga premjestile u odjeljenje u kojem su smješteni zatvorenici osuđeni na smrt.
U februaru 2023. Počobut je osuđen na osam godina zatvora zbog „podsticanja nacionalne i vjerske mržnje" i „podržavanja nacizma". Kaznu izdržava u ozloglašenoj kaznenoj koloniji broj 1, blizu ruske granice, gdje su uslovi izuzetno teški, a prvih nekoliko mjeseci proveo je u samici.
Njegov glavni urednik Adam Mihnik, i sam bivši disident, napisao je da Počobut „zna da mu je život u opasnosti, ali ostaje na putu kojim su išli Vaclav Havel, Nelson Mandela i Leh Valensa". Opoziciona liderka Svjetlana Tihanovskaja izjavila je da je „režim želio slomiti njegov otpor, ali je propao".
Počobut je odbio ponudu vlasti da bude oslobođen ako zatraži pomilovanje i napusti zemlju. U svim dosadašnjim pregovorima o razmjeni zatvorenika, uključujući i one koje su posredovale Sjedinjene Američke Države, njegovo ime nije bilo uključeno.
Zajednička borba za slobodu mišljenja i izražavanja
I Mzija Amaglobeli i Andžej Počobut postali su simboli moralne hrabrosti i profesionalnog integriteta u društvima gdje sloboda govora i medija trpi ozbiljne udarce.
Evropski parlament je prilikom objave naveo da ovogodišnja nagrada ide „onima koji brane istinu, novinarsku etiku i slobodu misli u uslovima autoritarne represije".
Svečana dodjela Nagrade Saharov, koja nosi ime sovjetskog fizičara, disidenta i borca za ljudska prava Andreja Saharova, biće održana 16. decembra u Strazburu. Nagrada, ustanovljena 1988. godine, iznosi 50.000 eura.
Zbog zatvorskih kazni, ni Amaglobeli ni Počobut neće moći da prisustvuju ceremoniji dodjele nagrada 16. decembra u Evropskom parlamentu, ali njihova imena sada stoje uz najveće simbole borbe za slobodu – od Havela i Mandele do nedavnih dobitnika iz Rusije, Irana i Ukrajine.
Pored dobitnika, u uži krug za ovogodišnju nagradu su ušli novinari i humanitarni radnici u Gazi (predstavljeni kroz Palestinski novinarski sindikat, Crveni polumjesec i UNRWA), kao i srpski studenti koji vode borbu protiv korupcije, koja se pripisuje režimu predsjednika Aleksandra Vučića.