Kristof Haselbah  [ DW ]

21. 09. 2025. 12:52

Njemačka uzdržanost po pitanju priznavanja Palestine

Generalna skupština Ujedinjenih nacija počinje jesenje zasijedanje u ponedjeljak, 22. septembra. Francuska, Kanada i Belgija hoće tom prilikom da priznaju Palestinu kao državu, a vjerovatno će to učiniti i Ujedinjeno Kraljevstvo i Portugal.

Njihov cilj je da izvrše pritisak na Izrael kako bi se okončao rat u Gazi i pokrenuo novi mirovni proces.

Palestinu je već priznalo skoro 150 od ukupno 193 članice UN. Ali kada bi se tome priključile Francuska, Britanija i Kanada, to su tri države „teške kategorije" iz G7. Za Palestinsku samoupravu priznanje državnosti od strane tako značajnih država bilo bi dobitak na prestižu i diplomatski poraz za Izrael, naročito sada u vrijeme eskalirajućeg sukoba u Gazi.

Sjedinjene države se odlučno protive priznanju, a naravno i Izrael. Premijer Benjamin Netanjahu to vidi kao „nagradu za teror" radikalno-islamističkog Hamasa.

Nerealni uslov – rješenje o dvije države

Međutim, Njemačka vlada, „kratkoročno", kako se zvanično kaže, neće preduzeti taj korak. „Nećemo se priključiti ovoj inicijativi", rekao je kancelar Fridrih Merc(CDU) u avgustu tokom posjete kanadskog premijera Marka Karnija.

Mercovo obrazloženje bilo je prije svega formalne prirode: „Trenutno ni na koji način ne vidimo ispunjene uslove za priznanje državnosti." Priznanje mora biti posljednji korak u mirovnom procesu iz kojeg će proisteći rješenje o dvije države.

Problem je u tome što rješenje o dvije države nije ni na vidiku. Najkasnije od masakra koji je 7. oktobra 2023. u Izraelu počinila radikalno-islamistička teroristička organizacija Hamas i od tadašnjeg izraelskih vojnih akcija u Pojasu Gaze, koje i dalje traju, šanse za takav ishod praktično su jednake nuli. Zato kritičari smatraju da njemačka vlada ovaj nerealni uslov za priznanje iznosi samo kako bi izbjegla donošenje odluke.

Suze Fridriha Merca

Njemačka vlada se po pitanju Izrael/Palestina nalazi u posebnoj dilemi: imajući u vidu milione ubijenih Jevreja tokom perioda nacizma, ona se osjeća na poseban način odgovornom za bezbjednost Izraela i to je čak proglasila za „državni razlog". Za kancelara to očigledno nisu samo prazne riječi. Prije nekoliko dana, tokom govora povodom ponovnog otvaranja sinagoge u Minhenu, Merc se borio sa suzama.

Kancelar je u Minhenu između ostalog rekao: „Od 7. oktobra mi – vi – doživljavamo novi talas antisemitizma – u starom i u novom ruhu; otvoreno i slabo prikriveno; u riječima i u djelima; na društvenim mrežama, na univerzitetima, u javnom prostoru."

Zbog toga se stidi, kao kancelar i Nemac, rekao je i obećao borbu protiv svakog oblika antisemitizma u Nemačkoj.

Međutim, borbu protiv antisemitizma kancelar odvaja od svje ocjene izraelske politike, a naročito od vojnih operacija Izraela u Pojasu Gaze. To je Merc prethodno, na drugom mjestu, oštro kritikovao i zbog toga ovog ljeta zaustavio izvoz oružja u Izrael koje bi moglo da bude upotrebljeno u ratu u Gazi.

Na svečanosti povodom 75 godina od osnivanja Centralnog savjeta Jevreja u Njemačkoj, Merc je rekao: „Kritika politike izraelske vlade mora biti moguća, ona može čak biti i neophodna. Neslaganje po tom pitanju nije nelojalnost prema našem prijateljstvu."

Pritisak iz komisije EU i iznutra - po pitanju Izraela

No, sve je veći pritisak na njemačku vladu da zauzme jasniji stav - na primjer, iz Brisela. Visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kallas traži od Njemačke da se pridruži sankcijama protiv Izraela. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen predložila je sankcije protiv Izraela, recimo, da EU suspenduje trgovinske povlastice sa Izraelom.

Jens Špan, šef poslaničke grupe Unije CDU,CSU u Bundestagu, to upoređuje sa najmračnijim poglavljem njemačke istorije. „Šta bi onda bio sljedeći korak? ‘Ne kupujte više kod Jevreja'? To smo sve već imali", rekao je on na ZDF-u, aludirajući na pozive na bojkot koje su nacisti upućivali protiv jevrejskih radnji 1930-ih godina. Kada je riječ o Izraelu i Gazi, posebno u Njemačkoj, „balans se veoma brzo izgubi i sve sklizne u antisemitizam", upozorio je Špan.

Međutim, socijaldemokrateu koalicionoj vladi mogle bi da zamisle uvođenje sankcija Izraelu. Još dalje idu opozicioni Zeleni.

Njihova kopredsjednica Franciska Brantner rekla je za dpa da Merc i ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (CDU) moraju da se odluče: „Hoće li stati na stranu snaga koje se zalažu za mir za sve ljude u Izraelu i Palestini? Ili će samo posmatrati kako jedna djelimično ekstremno-desničarska izraelska vlada i dalje bijesni po Gazi, dok se perspektivu mira i oslobađanja talaca sve više udaljava?"

I savez od nekoliko desetina nevaldinih organizacija peticijom traži od savezne vlade da kritike na račun Izraela konačno prate i konkretna djela.

Istraživanje: Većina u Njemačkoj za priznanje Palestine

Međutim, priznanje palestinske državnosti je sasvim druga tema. A po tom pitanju kancelar izgleda ostaje čvrst, iako očigledno nema većinu njemačkog stanovništva iza sebe. Naime, u istraživanju instituta Forsa s početka avgusta 54 odsto ispitanih izjasnilo se za priznanje Palestine, dok je 31 odsto bilo protiv.

Front zemalja koje odbijaju priznanje u UN u međuvremenu postaje sve manji. Kada i najbliži saveznici Njemačke, poput Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva i Kanade, promijene stranu, Berlin dospijeva u još defanzivniji položaj. Na strani Njemačke ostaju uglavnom Sjedinjene Države – što njemačkoj vladi, zbog kontroverznog predsjednika Donalda Trampa, diplomatski svakako ne olakšava situaciju.

SAD, u kojima se nalazi sjedište UN, nisu dale vizu Mahmudu Abasu, predsjedniku Palestinske samouprave. Dakle, Abas neće biti prisutan u Njujorku, ukoliko različite zapadne zemlje budu priznale Palestinu kao državu.