Jens Turau  [ DW ]

23. 08. 2025. 10:51

Vrela debata u Berlinu: Bundesver u Ukrajini?

Hoće li uskoro doći do sastanka između ruskog predsjednika Vladimira Putina i ukrajinskog šefa države Volodimira Zelenskog, kako je to predložio američki predsjednik Donald Tramp?

I, ako bi njih dvojica zaista postigli dogovor o primirju, a zatim i miru u Ukrajini, kakva bi tada bila uloga Njemačke?

Iako je stvar na dugom štapu, u Berlinu već traju užarene debate. Ljetnja pauza traje još samo nekoliko dana, a u srijedu se Vlada ponovo sastaje – i to baš u Ministarstvu odbrane. Prvi put poslije mnogo godina.

Fantomska debata?

Njemački političari se danima spore oko pitanja koje još uopšte nije na dnevnom redu: Ako se Rusija i Ukrajina dogovore, hoće li i Njemačka poslati vojnike u moguću mirovnu misiju?

Doduše, možda je pitanje ipak hitno. Jer, Zelenski je kao uslov za sastanak sa Putinom tražio bezbjednosne garancije. A najvažniji dio je slanje stranih mirovnih trupa u zemlju, kao garanta da Rusija neće opet napasti.

Njemačka bi u tome teško mogla da izostane, posebno zato što kancelar Fridrih Merc (CDU) insistira na snažnom njemačkom glasu u međunarodnoj politici, iako sam Merc i njegovi vodeći demohrišćani kažu da još nije vrijeme za to pitanje.

U to se uklapa i to što je potpredsjednik SAD Vens jasno stavio do znanja na televiziji Foks njuz da Evropa mora da preuzme „lavovski dio“ što se tiče bezbjednosnih garancija.

Koliko je cio plan nesiguran, pokazuje reakcija iz Moskve. Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov označava stacioniranje evropskih snaga u Ukrajini kao „potpuno neprihvatljivo“.

Većina protiv njemačkih vojnika u Ukrajini

Mercu neće biti lako da dobije podršku u parlamentu za takvu misiju. Koalicioni partner, socijaldemokrate, upozoravaju na preuranjene planove

Šef SPD-a i ministar finansija Lars Klingbajl rekao je da Ukrajini treba sigurnost da više neće biti napadnuta, ali da je „za to prije svega potrebna jaka ukrajinska vojska. A onda ćemo vidjeti šta se još može učiniti. A da li su to njemački vojnici ili ne, to pitanje se trenutno ne postavlja.“

Čini se da i građani Njemačke dijele to mišljenje. U svježoj anketi instituta Civey čak 51 odsto ispitanika bilo je protiv njemačkog učešća u mirovnoj misiji u Ukrajini, dok samo 36 odsto to smatra ispravnim.

Vadeful uzdržan, Merc odobrava

Prilično oprezno izrazio se i ministar spoljnih poslova Johan Vadeful, koji kao i Merc pripada konzervativcima iz CDU-a. Tokom putovanja u Indoneziju i Japan, Vadeful je izazvao pažnju kada je u podkastu Table.Today rekao da bi angažman u Ukrajini „vjerovatno preopteretio“ Njemačku. Već i brigada Bundesvera koja se trenutno formira u Litvaniji, sa oko 5.000 vojnika, veoma opterećuje Bundesver.

Kasnije tokom putovanja, Vadeful je u intervjuu za DW rekao da još nije jasno ni da li je Kremlj spreman za mirovne razgovore: „Svi sada čekaju da Vladimir Putin bude zaista spreman da vodi razgovore o okončanju ovog rata. Na bojnom polju, nažalost, još uvijek izgleda potpuno drugačije.“

Da li je Njemačka preopterećena, prije nego što je uopšte pred stvarnim izazovom slanja vojnika u Ukrajinu? Na sastanku Trampa sa Zelenskim i vodećim evropskim političarima kancelar Merc je ipak zvučao drugačije.

U vezi sa potencijalnim mirovnim procesom, rekao je da „mi, kao Savezna Republika Njemačka, imamo veliki interes i veliku odgovornost da učestvujemo u tome, to mi je jasno“.

Ali naravno, o tome bi onda moralo da se razgovara unutar koalicije, „sve do pitanja da li ćemo možda morati da donosimo odluke koje zahtijevaju mandat.“ Svako angažovanje Bundesvera u inostranstvu zahtijeva odobrenje Bundestaga.

Velika skepsa naročito na istoku Njemačke

Vjerovatno uznemireni tim prilično hrabrim izjavama kancelara, sada se gotovo svakodnevno javljaju razni političari povodom ideje o angažovanju trupa u Ukrajini. Većina je skeptična ili čak protiv, skoro svi dodaju da je vrijeme za odluku još daleko.

Posebno se žestoko planu protive konzervativni političari iz istočne Njemačke. Jer tamo i ljevičarske i desničarske stranke, poput stranke Ljevice i djelimično ekstremno desničarske Alternative za Njemačku (AfD), odbacuju takva razmišljanja.

To je jedan od razloga što je premijer Saksonije, Mihael Krečmer (CDU), rekao: „Da njemački vojnici u Ukrajini ratuju, to ne smije biti tema.“

Potpuno drugačije je zvučao šef stranačke omladine Johanes Vinkel. „Ne možemo da kažemo da naša zavisnost od američke vojske treba da se smanji i da Evropa mora konačno da odraste, a da s druge strane odbijamo odgovornost kada stvari prvi put postanu konkretne.“

Ali niko u ovom trenutku ne zna kada će stvari postati konkretne. I možda je čak mogući sastanak između Putina i Zelenskog ili dio velike predstave, kako strahuje raniji dugogodišnji predsjednik Minhenske bezbjednosne konferencije Volfgang Išinger.

Nakon sastanka Putina sa američkim predsjednikom Trampom na Aljasci, Išinger je na platformi X napisao: „Nema ni jedne naznake da je predsjednik Putin spreman da okonča ovaj rat.“

Povodom sastanka ukrajinskog i ruskog predsjednika takođe je rekao: „Mogu zapravo da zamislim samo horor-scenario.“

Sastanak ne bi doveo do rješenja, već bi ga Putin iskoristio da dobije na vremenu da bi nastavio da vodi rat, smatra Išinger. Stav koji deli priličan broj njemačkih političara.