Ivica Petrović (Beograd)  [ DW ]

14. 08. 2025. 13:43

Vučić ucјenjuje Srbiju građanskim ratom

Devet mjeseci od pada nadstrešnice u Novom Sadu širom Srbije traju proetesti studenata i građana. Protesti su bili relativno mirni, uz povremene čarke sa policijom i pristalicama vladajuće Srpske napredne stranke (SNS).

Ali se sve to mijenja od prije nekoliko dana. Naime SNS je tada, pod plaštom navodno svojih pristalica u par vojvođanskih mjesta doveo velike grupe batinaša maskiranih fantomkama i opremljenih pirotehnikom, palicama i motkama - koje su upotrebili protiv lokalnih mještana, ali i policije koja je takođe napadnuta i koja nije smjela ni da priđe takozvanim aktivistima.

Tom prilikom je povrijeđeno preko 60 ljudi, a kao odgovor na to - građani su pozvani da širom Srbije organizuju proteste kao odgovor na to nasilje, koje je inače policija statično posmatrala, sama bila predmet napada, a često i obezbjeđivala podršku i logistiku tim paramilitarnim jedinicama.

Koliko je situacija bila dramatična pokazuje i da se u takozvanom Ćacilendu, zajedno sa grupicom sumnjivih likova, pojavio i brat Aleksandra Vučića, Andrej Vučić, koji je pokazivao srednji prst okupljenim građanima.

Andrej Vučić se vidi kao siva eminencija u Srbiji, i inače se veoma rijetko pojavljuje u javnosti.

Grupe navijača i ljudi iz kriminalnog miljea pojavili su se i na najnovijim protestima, i njihova najveća koncentracija je bila u Novom Sadu, gdje je došlo i do najvećeg obračuna između građana i tih grupa. Masovna upotreba pirotehnike od strane navodnih SNS pristalica, ispred kojih su stajali kordoni policije koji su razdvajali dvije strane, dovela je do brojnih povreda i fizičkih obračuna.

U Srbiji su ponovo izbili nasilni protesti protiv vlasti, uz sukobe između demonstranata, pristalica vladajuće stranke i policije. Najviše povređenih je u Novom Sadu, gde je više od 60 civila zadobilo povrede. Protesti traju devet meseci, a demonstranti traže vanredne izbore i… pic.twitter.com/WltcR27sRj

— DW Balkan BHS (@dw_balkan) August 14, 2025

Zastrašivanje građanskim ratom

Sagovornici DW smatraju da režim Aleksandra Vučića ovim otvorenim provokacijama i upotrebom paramilitarnih jedinica pokušava da građane Srbije zaplaši građanskim ratom.

Kako za DW kaže Filip Švarm, glavni urednik nedjeljnika „Vreme"„Aleksandar Vučić je upotrebom plaćenih nasilnika želio da svom biračkom tijelu pokaže da i dalje ima neku moć. Protekla noć je između ostalog pokazala da on nije predsjednik svih građana, već šef jedne manjine koja je spremna na sve. Oni često govore da su to pristalice SNS-a, ali ja bih rekao da oni to nisu već da su to unajmljene siledžije. Najporaznije u svemu je što smo prisustvovali praktičnom raspuštanju policije, jer ona nije radila ništa drugo nego štitila te režimske nasilnike", navodi naš sagovornik.

„Mislim da je Vučić svjestan da je izgubio većinsku podršku nacije", ističe za DW politički analitičar Dragomir Anđelković, „i sada ucjenjuje Srbiju građanskim ratom. Stvara atmosferu građanskog rata kako bi ljudi pomislili bolje je da on nastavi da vlada nego da dođe do sukoba. Čini mi se da ni njemu nije u interesu da do toga dođe, ali zateže uže do pucanja kako bi zaplašio ljude da odustanu od protesta", smatra Anđelković.

Gašenje požara benzinom

Upotrebu maskiranih lica, među kojima je puno onih sa bogatim policijskim dosijeom, koji su građane gađali zaleđenim flašicama vode, i u tu svrhu dovozili hladnjače ispred SNS prostorija, direktno gađali pirotehnikom, ili im nanosili povrede raznim metalnim i drvenim palicama, režim je pokušao da pripiše pobunjenim građanima i studentima.

„To je njihova stara taktika dehumanizacije građana i studenata", primjećuje Filip Švarm, i dodaje „da je to pokušaj rješavanja problema tako što će se požar gasiti benzinom. Izgleda da taj pokušaj zastrašivanja građana nije uspio, ali su oni na njega računali kao na ključni faktor pasivizacije društva. Oni to izgleda ne shvataju, jer se nakon takvih istupa broj pobunjenih građana samo povećava", skreća pažnju Švarm.

Orvelovska priča gdje se krivac pretvara u žrtvu, napominje Dragomir Anđelković, i kaže „da je to pokušaj da se nasilje pretvori u politiku mira":

„Rađeno je to i ranije, ali je sada to već izuzetno drsko. Loše je za Vučića što ipak živimo u doba društvenih mreža, i sve što on radi se lako razotkrije kao laž. Računa na to da u Srbiji već svi sve znaju i da više nije ni važno šta govorite, a u inostranstvu ga još uvijek podržavaju, ili se bar trude da ga održe", naglašava Anđelković.

Pokušaj uvođenja vanrednog stanja?

Pokušaj režimskih provokacija i sukoba za mnoge je znak da Aleksandar Vučić to radi kako bi uveo vanredno stanje u zemlji. Ima, međutim, i onih koji misle da bi zvanično uvođenje vanrednog stanja ugrozilo EXPO izložbu 2027 godine, do koje je režimu izuzetno stalo, i pored toga i strane investicije.

Filip Švarm smatra „da bi taj potez pokazao slabost Aleksandra Vučića i njegovog režima. To ne bi bilo dobro primljeno ni u inostranstvu, a ugrozilo bi i EXPO i neke druge stvari do kojih im je stalo. To bi već podsjećalo na režim Lukašenka i slične autokrate i diktatore.

Postavlja se i pitanje kapaciteta vlasti za tako nešto, jer vidimo da sa pozicija vlasti govori svega nekoliko osoba, i da je režim sada spao samo na ljude koje mobiliše novcem", primjećuje glavni urednik „Vremena".

Mislim da zvanično uvođenje vanrednog stanja mislim da ne smije da uvede, ocjenjuje Dragomir Anđelković, „jer bi to izazvalo dodatni otpor. Takav način blokiranja normalnih političkih procesa bi izazvao pažnju širom svijeta, a to je posljednje što je sada potrebno Aleksandru Vučiću. Vraćamo se na to da zapravo želi da i dalje širi atmosferu straha od građanskog rata", kaže naš sagovornik.

Zloupotreba vojnih specijaca

Gotovo slučajno je otkriveno da je sedam pripadnika specijalnih jedinica Vojske Srbije povrijeđeno ispred prostorija SNS u Novom Sadu. To je otvorilo niz pitanja o zloupotrebi vojske, koja ima precizna pravila koga njihove specijalne jedinice mogu da čuvaju, i šta su one tražile u prostorijama jedne političke stranke. Jedan od tih pripadnika je pred naletom građana iz službenog pištolja ispalio hice u vazduh, i tako spriječio dalje sukobe.

Objašnjenje vlasti da su bili na službenom zadatku zaštite određenih lica nije zadovoljilo javnost, i kako primjećuje Filip Švarm „ne znamo ko je to lice koga su štitili u stranačkim prostorijama. To je još jedan dokaz koliko ovaj režim uništava sve institucije. Mi čujemo priče kako su se oni odbranili, ali nismo čuli koga su štitili i šta su tamo radili", napominje Švarm za DW.

Dragomir Anđelković smatra da je Vučić „unutar sistema vojske i policije stvorio svoje pretorijance. To su male grupe najamnika koje su spremne da rade šta god on naredi. Tu, na žalost, spadaju i pripadnici specijalnih vojnih jedinica „Kobre", koje su drastično bolje plaćeni iz belih i crnih fondova. Vučić ne vjeruje državnim strukturama, i zato je dio državnih struktura potkupio, i pored njih stvorio i paravojne formacije", skreće pažnju Anđelković.

Pojačanje represije i trenutak istine

Pojačanje represije, masovna hapšenja, ili pokušaj smirivanja situacije? Sudeći po prvim reakcijama predsjednik Srbije će pokušati da sve buduće korake opravda poštovanjem zakona, i da svaki korak predstavi kao legalni odgovor države.

Vlast će svakako krenuti u dodatnu represiju, kaže Filip Švarm, „i da će to značiti razna proizvoljna hapšenja, i da će pojačati brutalnost, jer kako je sam rekao „počistiće ulice". Teško je sada procijeniti posledice toga, ali ne vjerujem da će uspjeti da eksploatiše ovo nasilje, ali Srbija svakako ulazi u jedno veliko doba neizvjesnosti", ističe Švarm.

Došli smo do trenutka istine, naglašava Dragomir Anđelković: „Sada ćemo vidjeti da li u pravosuđu i policiji postoje oni koji nisu spremni da rade sve što režim naloži. Nacija je povjerovala u pravnu državu nakon hapšenja pojedinih ministara zbog pronevjere na pruzi Novi Sad- Kelebija. Ako sada prihvate da šire represiju prema mirnim građanima, onda je jasno da je sve to bila prevara. Što se Vučića tiče, on bi se ponašao kao Staljin kad bi mogao, ali ga u tome ipak sprečava što je u srcu Evrope", zaključuje Dragomir Anđelković.