Dejvid Hat (D.R.)  [ DW ]

27. 07. 2025. 16:06

Tajland i Kambodža - pregovori u Maleziji

Tajland i Kambodža sastaće se u ponedeljak u Maleziji na mirovnim pregovorima, saopštila je tajlandska vlada, dok se sukobi na spornoj granici nastavljaju četvrti dan zaredom i odnose nove žrtve.

Najmanje 34 osobe su poginule, a više od 200.000 je raseljeno dok se ove dvije zemlje, obje popularne turističke destinacije, bore oko nekoliko spornih graničnih hramova.

Bangkok je u nedelju objavio da će v.d. premijera Tajlanda, Pumtam Večajačai, i premijer Kambodže, Hun Manet, održati sastanak u Kuala Lumpuru, uz posredovanje malezijskog premijera Anvara Ibrahima, koji trenutno predsjedava regionalnim savezom ASEAN, čije su obje zemlje članice.

Kambodža se još nije oglasila povodom planiranih pregovora, koji bi trebalo da počnu u ujutro u 9 sati po srednjoevropskom vremenu.

SAD se nude kao posrednik, Tramp zaprijetio carinama

Predsjednik SAD Donald Tramp, koji je u subotu kasno uveče razgovarao sa obojicom lidera, izjavio je da su se složili da „brzo postignu“ prekid vatre. Tramp je zaprijetio obema zemljama ogromnim carinskim nametima u sklopu svoje globalne carinske ofanzive, ukoliko ne pristanu na zasebne trgovinske sporazume sa SAD. „Kada sve bude završeno i mir postignut, radujem se zaključenju naših trgovinskih sporazuma s obema zemljama!“, napisao je na društvenim mrežama.

Američki državni sekretar Marko Rubio razgovarao je u nedelju sa ministrima spoljnih poslova Kambodže i Tajlanda, pozivajući ih da odmah smire tenzije i poručivši da su Sjedinjene Američke Države spremne da pomognu u pregovorima, saopštilo je Stejt department.

Šta kažu politički analitičari

Titinan Pongsudirak, viši saradnik Tajlandskog instituta za bezbjednosne i međunarodne studije, trusta mozgova sa sjedištem u Bangkoku smatra da bi jedan od izlaza iz sukoba mogla biti medijacija treće strane – bilo kroz ASEAN, bilo preko UN.

Međutim, kako kaže „UN, SAD, pa čak ni Kina, trenutno ne uživaju dovoljno povjerenja ni kod jedne strane da bi mogli da posreduju u pronalaženju diplomatskog izlaza".

Bredli Merg, viši istraživač na Kambodžanskom institutu za saradnju i mir rekao je za DW: „Oružani sukob bi mogao biti brzo riješen; rat nipošto nije neizbježan. Međutim, osnovne tenzije i rešavanje graničnog pitanja odužiće se decenijama".

Dugotrajne tenzije oko granica kulminirale nasiljem

Kambodža i Tajland već više od jednog vijeka polažu pravo na suverenitet nad nekoliko djelova teritorije duž granice. Ti sporovi potiču još iz vremena kada su francuske kolonijalne vlasti, dok su upravljale Francuskom Indokinom (Kambodža, Laos i Vijetnam), izmijenile granice između tadašnjih Kambožde i Sijama (danas Tajland).

Na spornom području nalaze se brojni hinduski hramovi starog Kmerskog kraljevstva, koje i Tajland i Kambodža smatraju svojim kulturnim nasleđem. Najvažniji je hram Preah Vihear, star oko 1.200 godina.

No, sukob ide mnogo dublje i zasniva se na istorijskim odnosima dvije nacije. Nekada su veliki djelovi današnjeg Tajlanda bili pod vlašću kmerskih kraljeva. Nakon što su se odnosi moći kasnije promijenili, danas se mnogi značajni kmerski hramovi nalaze na teritoriji Tajlanda.

Iako su obje strane pokušavale da riješe spor pregovorima, 2008. su izbili oružani sukobi. Tenzije su potrajale pet godina i dodatno eskalirale 2011, kada je u okršaju poginulo više vojnika. Međunarodni sud pravde je 2013. odlučio da većina sporne teritorije pripada Kambodži.

Tokom 2024, djelovi tajlandske i kambodžanske javnosti počeli su da dovode u pitanje status ostrva Koh Kood, koje formalno pripada Tajlandu, ali ga Kambodža takođe svojata. Ove revanšističke tvrdnje brzo su se proširile i na druge pogranične oblasti.

Eskalacija od maja

Eskalacija starog graničnog sukoba između Tajlanda i Kambiže počela je u maju, nakon što je kambodžanski vojnik poginuo u razmjeni vatre s tajlandskim trupama dok je kopao rovove na spornoj granici.

Početkom ove nedelje, mina je ranila nekoliko tajlandskih vojnika, a Bangkok je odmah optužio Kambodžu da je postavila nove mine. Pnom Pen je, međutim, tvrdio da je najvjerovatnije riječ o jednoj od brojnih mina postavljenih još 1980-ih.

Prvo je Tajland povukao svog ambasadora iz Pnom Pena i protjerao kambodžanskog ambasadora, a onda je Kambodža uzvratila istom mjerom, pa su obje strane 23. jula – dan prije nego što su izbili novi sukobi – snizile nivo diplomatskih odnosa.

Potom su obje zemlje su poslale dodatne trupe u region i pooštrile granične kontrole.

Telefonski poziv koji je pogoršao stvari

U junu je uslijedio telefonski razgovor predsjednika kambodžanskog Senata Hun Sena i tajlandske premijerke Paetongtarn Šinavatre, s ciljem da se tenzije smire – ali je ishod bio suprotan.

Hun Sen, koji je decenijama bio neprikosnoveni premijer Kambodže i i dalje de fakto lider zemlje, objavio je snimak razgovora u kom ga Paetongtarn oslovljava s „čika" i iznosi omalovažavajuće komentare na račun tajlandske vojske.

Komentari iz telefonskog razgovora izazvali su krizu unutar tajlandske politike – jedna velika partija napustila je koalicionu vladu premijerke Paetongtarn. Ubrzo se umiješao i Ustavni sud, suspendujući je zbog njenih postupaka.

Džošua Kurlancik, viši saradnik za Jugoistočnu Aziju pri Savjetu za spoljne odnose, rekao je za DW da ovaj sukob potencijalno „dodatno jača moć tajlandske vojske i povećava njen politički uticaj".

„Opasnost je u tome što je tajlandska vojska preuzela kontrolu nad politikom prema granici, dok Hun Sen, izgleda, namjerno provocira i uzdrmava slabu i podijeljenu tajlandsku vladu, u kojoj je premijerka Paetongtarn Šinavatra suspendovana zbog kompromitujućeg telefonskog razgovora s njim, koji je tajno snimljen", ocijenio je Titinan Pongsudirak, poltički analitičar iz Bankoka.

Kakav je odnos snaga?

Zakari Abuza, profesor na Nacionalnom ratnom koledžu u Vašingtonu, ističe da dugotrajan vojni sukob ne ide u prilog Kambodži.

„Terenski uslovi u regionu poznatom kao ‘Smaragdni trougao' više odgovaraju Tajlandu, a tajlandska vojska je znatno bolje opremljena", rekao je Abuza za DW.

Jasan primjer toga, dodaje on, zabilježen je u četvrtak ujutru, kada je Kambodža izvela neselektivne raketne i artiljerijske napade koji su, čini se, pogodili isključivo civilne ciljeve. Nasuprot tome, Tajland je izveo znatno preciznije vazdušne udare.

Tajland takođe ima prednost i na ekonomskom planu – ima više načina da nanese štetu Kambodži, naglašava Abuza.

„Tajland ima više mehanizama za kažnjavanje Kambodže. Kambodža je znatno zavisnija od izvoza u Tajland nego obrnuto. I dok Tajlandu jesu potrebni kambodžanski radnici, Kambodži su još potrebnije doznake koje ti radnici šalju kući – a radne snage iz Burme i Laosa ima u izobilju", objasnio je.

Pored toga, Tajland može da odigra značajnu ulogu u vršenju međunarodnog pritiska na Kambodžu zbog njene ilegalne industrije sajber prevara.

„Bangkok shvata da je upravo to slaba tačka Huna Maneta – taj novac omogućava da održi klijentelističku mrežu Kambodžanske narodne partije (CPP)", zaključuje Abuza.