Detlef Landmeser (ARD)  [ DW ]

22. 07. 2025. 10:07

„Hladovanje“ umjesto ljetovanja – bijeg sa juga na sjever

„Pržiti se na 40 stepeni na suncu? Ovog puta to ne dolazi u obzir! Idemo na planinarenje u Škotsku!“ Na slične ideje dolazi sve više ljudi – možda ste i vi tako nešto čuli ili i sami o tome razmišljali.

Bez obzira na to, postavlja se pitanje: postoji li već jasan turistički trend da se, s obzirom na sve toplija leta, odlazi na odmore u hladnije krajeve?

Fenomen, inače, već ima ime: „Coolcation“. Moglo bi se reći: „Hladovanje“. Međutim, velikim turističkim operaterima teško je da uoče jasan trend. Jer želja za putovanjima na jug očigledno ne jenjava. Ljetnje rezervacije za Španiju, Tursku ili Grčku stabilne su još od pandemije korone, a turisti očigledno nisu odustali od takvih putovanja ni zbog viših cijena.

„Nordijske zemlje u trendu“

„Hladovanje“ se poslednje dvije godine pominje kao navodni novi trend – ali prihodi u tom segmentu su vrlo niski, posebno u poređenju sa klasičnim odmorima na plaži u zemljama južne Evrope", navodi najveći njemački turoperator TUI.

„Nordijske zemlje zaista jesu u trendu“, potvrđuje konkurentski DERTOUR. „Ali ne u toj mjeri da preuzimaju primat od toplih destinacija za kupanje, niti da putnici masovno preusmjeravaju svoj ljetnji odmor u hladnije krajeve.“

Turistički operateri takođe ukazuju na to da zemlje sjeverne Evrope nisu klasične destinacije za paušalne paket-aranžmane.

„Hotelska infrastruktura je drugačija nego u ljetovalištima na Sredozemlju, a odmor u nordijskim zemljama je više u sferi individualnog turizma“, kažu iz DERTOUR-a.

Posebno Skandinaviju više posjećuju turisti koji često dolaze sopstvenim automobilom i ne koriste usluge turoperatera.

Još nema pouzdanih podataka

Može li nauka reći nešto više o ovom navodnom trendu? Dosadašnje ankete još ne daju jasnu sliku. Istraživači ističu da se obrasci putovanja obično mijenjaju dugoročno.

„Znamo da su turisti vrlo vjerni svojim omiljenim destinacijama i da čak i nakon katastrofa često putuju na svoja uobičajena odredišta“, objašnjava stručnjak za turizam Harald Cajs sa Visoke škole za turizam Harc u Vernigerodeu.

„Ali uočavamo da se rezervacije ne prave dugo unapred, već kratko pred putovanje – zbog političkih kriza, ali i zbog klimatskih uslova.“

Posebno stariji ljudi pokazuju osetljivost i tendenciju da izbegavaju ljeto i putuju u predsezoni ili postsezoni.

Iako se još ne može govoriti o naučno potvrđenom trendu, Cajs kaže: „Polazim i od toga da će se dosadašnji trendovi u putovanjima i rezervacijama mijenjati, s obzirom na porast temperatura.“

EU studije predviđaju velike promjene

Stručnjaci se često pozivaju na studiju EU iz 2023. godine, koja je analizirala povezanost klimatskih uslova i turističkih tokova.

Ona se, međutim, u velikoj mjeri zasniva na pretpostavkama o ponašanju turista, a ne na reprezentativnim anketama.

Studija predviđa velike promjene u turizmu i različite „klimatske“ scenarije. „Sjeverne regije profitiraće od klimatskih promjena, dok će južne biti suočene sa znatnim padom potražnje za turističkim destinacijama“, navode istraživači iz EU.

Tako jedna novija studija EU iz decembra prošle godine pokazuje da tople obale juga Evrope u zimskim mjesecima privlače sve više turista. Iz toga se može zaključiti da dolazi do određene sezonske preraspodele turističkih tokova u pravcu juga, što je sa aspekta održivosti poželjno.

Sve je više pokazatelja da anegdote i utisci iz privatnog okruženja ne varaju – njemačke turistkinje i turisti sve češće razmišljaju o putovanjima u hladnije krajeve.

Jedan od pokazatelja takvog trenda mogli bi biti i rastući brojevi rezervacija u obrnutom smjeru – odnosno dolazaka na hladniji sjever Evrope turista sa vrelog juga. Tako njemački region Hohšvarcvald u proteklih nekoliko godina bilježi sve više posjetilaca iz južne Evrope, posebno iz Španije, koji bježe od ljetnje žege u sopstvenoj zemlji.