Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Andrea Jung-Grim (po agencijama)  [ DW ]

22. 07. 2025. 11:14

Raste međunarodni pritisak na Izrael, situacija u Pojasu Gaze sve lošija

Humanitarna situacija u Pojasu Gaze je sve gora

Ministri spoljnih poslova više od dvadeset zemalja zahtijevaju u zajedničkoj izjavi trenutno okončanje rata u Pojasu Gaze i istovremeno kritikuju izraelski odnos prema humanitarnoj pomoći za to područje. „Rat u Gazi mora sada da se završi“, navodi se u tekstu. „Dalje krvoproliće ničemu ne služi.“ Takođe se ističe da preostali taoci koji se još uvjek nalaze u Pojasu Gaze moraju odmah biti oslobođeni.

Izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova odbacilo je tu njihovu izjavu i ocijenilo da ona „nema dodira sa stvarnošću“. Ministarstvo je istaklo da ta izjava šalje „pogrešan signal“ islamističkom Hamasu. Ta teroristička organizacija je započela rat i „jedina“ je odgovorna za to što, uprkos tekućim pregovorima, još uvjek nije došlo do primirja i oslobađanja talaca, saopštilo je izraelsko Ministarstvo spoljnih poslova.

Izjavu je najprije potpisalo 25 zemalja, među kojima su Slovenija, Italija, Francuska, Austrija, Ujedinjeno Kraljevstvo, Belgija i Kanada, kao i evropska komesarka za ravnopravnost i upravljanje krizama. U saopštenju britanske vlade naknadno su navedene i Grčka, Kipar i Malta.

Njemačka izražava zabrinutost, papa kritikuje

Njemačka nije među potpisnicama. Ipak, njemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful (CDU) izrazio je zabrinutost zbog „katastrofalne humanitarne situacije“ u Pojasu Gaze na platformi Iks. Izvijestio je i da je telefonom razgovarao sa svojim izraelskim kolegom. „Hitno pozivamo Izrael da sprovede dogovore s EU kako bi se omogućila humanitarna pomoć.“ Vadeful nije pomenuo prethodno objavljenu zajedničku izjavu.

Ranije se i kancelar Merc oglašavao o situaciji.

Prije objavljivanja izjave 25 zemalja, i papa Lav je kritikovao postupke izraelske vojske i izjasnio se protiv prisilnog preseljavanja Palestinaca. Vatikan je saopštio da je papa telefonom razgovarao s palestinskim predsjednikom Mahmudom Abasom i da je tom prilikom osudio „nasumičnu upotrebu sile" i svako „prisilno masovno protjerivanje".

Francuski ministar spoljnih poslova Žan-Noel Baro kritikovao je dalje napredovanje izraelske vojske u Pojasu Gaze. Za francuske medije izjavio je da „više nema opravdanja za vojne operacije izraelske vojske u Gazi“. Dodao je: „To je ofanziva koja je dodatno pogoršala ionako katastrofalnu situaciju, koja vodi ka daljim prisilnim preseljenjima i koju najoštrije osuđujemo.“ Takođe je zatražio omogućavanje slobodnog pristupa novinarima kako bi „prikazali šta se tamo dešava i o tome izvještavali“.

Članovi porodica traže oslobađanje preostalih talaca koje je Hamas oteo u napadu 7. oktobra 2023.

Izrael napreduje u Deir al-Balahu

Izraelska vojska je, prema navodima očevidaca, prvi put kopnenim snagama ušla u područje Deir al-Balaha u centralnom dijelu Pojasa Gaze. Vojnici su zauzeli zgrade na jugozapadu grada i postavili snajperiste na krovove. Tokom te akcije izraelska vojska je, prema informacijama Svetske zdravstvene organizacije (SZO), takođe provalila u skladišta i druge objekte UN-ove organizacije.

„Vojska je upala u objekte i natjerala žene i djecu (zaposlenih u SZO) da pješice bježe u Al-Mavasi usred borbi“, napisao je šef SZO Tedros Adanom Gebrejesus na platformi Iks. U Deir al-Balahu se nalazi i glavno skladište UN-ove agencije za Pojas Gaze. Izviješteno je da je ono već u nedelju bilo oštećeno.

I ostala skladišta UN-ove humanitarne agencije nalaze se u borbenoj zoni koju je definisao Izrael i zbog toga više nisu u funkciji, napisao je Gebrejesus. Izraelska vojska se do sada nije oglasila o tim događajima.

Izraelski vazdušni napad na Deil al-Balah, 21. jula 2025.

„Zamke smrti“

Distribucijom hrane u velikim djelovima Pojasa Gaze bavi se kontroverzna fondacija Gaza Humanitarian Foundation (GHF). Izrael je, prema sopstvenim navodima, uveo taj novi mehanizam distribucije kako bi spriječio da Hamas prisvaja humanitarnu pomoć. Stalno pristižu izvještaji o smrtonosnim incidentima u blizini punktova GHF-a. Šef UN-ove agencije za pomoć Palestincima (UNRWA) Filip Lazarini nazvao je centre za distribuciju ove fondacije „sadističkim zamkama smrti“.

„Snajperisti nasumično pucaju na gomile ljudi, kao da imaju dozvolu za ubijanje. Masovni lov na ljude, bez ikakvih posledica“, napisao je na platformi Iks. Generalni sekretar UN Antonio Gutereš izjavio je: „Tokom vikenda je ponovo došlo do masovnih ubistava ljudi u Gazi koji su tražili UN-ovu pomoć za svoje porodice – okrutno i nečovječno djelo koje najoštrije osuđujem.“

GHF, koji podržavaju Sjedinjene Američke Države i Izrael, više puta je odbacio takve izvještaje kao lažne. Prije nego što je Izrael uveo novi mehanizam distribucije, UN je upravljao sa oko 400 centara za oko dva miliona Palestinaca. Ti centri sada gotovo uopšte ne funkcionišu, jer Izrael gotovo potpuno onemogućava njihovu snabdjevenost. „Humanitarna pomoć nije posao za plaćenike“, napisao je Lazarini, aludirajući na to što centre GHF obezbjeđuju američke privatne bezbjednosne firme.

Palestinsko stanovništvo napušta Deil al-Balah nakon što je izraelska vojska naredila evakuaciju (20. jul 2025.)

Izrael poziva na dalje evakuacije Palestinaca

Izraelska vojska pozvala je stanovnike više četvrti u Deir al-Balahu da se presele na jugozapad u Al-Mavasi. Izrael to šatorsko naselje definiše kao „bezbjedno sklonište za civile“. Međutim, i tamo je u prošlosti bilo izraelskih napada s mnogo žrtava. Do sada se Izrael vojno suzdržavao od ulaska u Deir al-Balah, jer se pretpostavljalo da se tamo nalaze taoci koje je oteo islamistički Hamas.

Nakon naredbe za evakuaciju iz Deir al-Balaha, prema podacima UN-ovog Ureda za koordinaciju humanitarnih poslova (OCHA), sada se 87,8 odsto površine Pojasa Gaze nalazi pod naredbom za evakuaciju ili unutar izraelskih vojnih zabranjenih zona. Stanovništvo je sada koncentrisano na samo 12 odsto teritorije Gaze. Ova obalska oblast na Sredozemnom moru površinski je otprilike veličine grada Minhena.

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније