Aleksandra Mudreša  [ DW ]

21. 07. 2025. 10:45

Crna Gora: godine turističkog lutanja stižu na naplatu

Nekada zaštitni znak i brend crnogorskog turizma, grad-hotel Sveti Stefan 65. rođendan dočekuje zatvoren za turiste, a pored brojnih najava, niko ne zna da li će i kada biti otvoren. Po zvaničnim podacima, u Crnoj Goritrenutno boravi preko 130 hiljada turista. I dok Vlada bilježi pluseve, turistički poslenici kažu da je sezona podbacila i da se još čeka njen špic.

Grad-hotel Sveti Stefan zatvoren 5 godina

Nekada mondensko ljetovalište i ponos turističke ponude Crne Gore od 2021. zjapi prazan. Katanac je stavljen nakon što se zakupac, kompanija „Adriatic properties“, i Vlada nisu mogli dogovoriti o uslovima i načinu korišćenja ostrva i plaža za sve turiste, a ne samo goste hotela. Spor težak stotinu miliona evra je pred arbitražnim sudom u Londonu, a završne riječi zakazane su za kraj jula.

Odbornik budvanskog parlamenta Đorđe Zenović za DW kaže da je godinama zaključani Sveti Stefan simbol beznađa u kome se kao turistička destinacija Crna Gora nalazi.

„Možda je i momenat davanja u dugoročni zakup ovog prirodnog i kulturnog bisera na Mediteranu bio početak nazadovanja Budve i Crne Gore kao velikog turističkog potencijala“, kaže Zenović. Zbog nekorišćenja, hotel „na oči propada“ i, prema riječima turizmologa Miška Rađenovića, u još gorem stanju može dočekati kraj suđenja.

„Možda bi trebalo što pre neko vansudsko poravnanje organizovati kako bi se hotel spremao za narednu sezonu. Da je Sveti Stefan otvoren, možda bi se pored brojnih svetskih ličnosti i Džef Bezos venčao na popularnom Svecu“, kaže Rađenović za DW.

Nije pomogao ni Novak Đoković

Početkom februara ove godine, najuspješniji teniser u istoriji, Novak Đoković, pokušao je da pomogne kako bi se skinuo katanac sa grad-hotela Sveti Stefan. Nakon razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem, Đoković je tada za „Vijesti“ kazao da će iskoristiti svoje ime i uticaj kako bi se problem između Vlade i zakupca riješio.

Globalni ambasador kompanije „Aman“ pojasnio je da su obavili „inicijalne razgovore“ i informisali se „oko svega“, naglasivši da pokušava da radi za „opšti interes“ Crne Gore i da se nada da će solucija za rešenje problema vrlo brzo biti „na horizontu“…

Sezona „odlična“ kakva je mogla biti

Prema podacima Nacionalne turističke organizacije i lokalnih turističkih organizacija, u Crnoj Gori trenutno boravi preko 130 hiljada gostiju. Iz Ministarstva turizma poručuju da je evidentno da kolektivni smještaj, prema izvještajima sa Bookinga, bilježi porast od četiri posto u odnosu na prošlu i 16–17 procenata u odnosu na 2019. godinu, koja se označava kao rekordna sezona.

Dugogodišnji ugostitelj iz Petrovca, Ilija Armenko, za DW kaže da o sezoni upravo najbolje govori podatak da u Crnoj Gori boravi oko 130 hiljada gostiju, a da ima oko 500 hiljada kreveta.

„Devedesetih godina je Crna Gora bilježila deset miliona noćenja, sad ne prelazi milion i po. Mi sad pričamo o odumiranju turizma. Moramo se pogledati u oči“, ističe Armenko za DW.

U Budvi očekivano

Sezona u Budvi je na zadovoljavajućem nivou, poručuju iz lokalne turističke organizacije. Uprkos zvaničnoj statistici, neki predstavnici turističke privrede nisu zadovoljni jer su imali veća očekivanja.

„Učešće opštine Budva u ukupnom turističkom prometu u Crnoj Gori za period januar–maj iznosi 40% u dolascima i 43% u noćenjima. Prema preliminarnim podacima Uprave za statistiku Crne Gore – Monstat, u Budvi je u kolektivnom smještaju, za prvih pet mjeseci, evidentirano 167.331 dolazaka i 470.162 noćenja gostiju.

Upoređujući sa istim periodom prošle godine, zabilježen je rast u dolascima za 2%, dok je u noćenjima zabilježen pad od 4%. Najviše gostiju je iz Njemačke, Srbije, Francuske, Ujedinjenog Kraljevstva, Izraela, Turske, Albanije, Kine, Austrije i Hrvatske“, ističe direktorka TO Budva Ana Vujošević.

Crna Gora izgubila bitku s regionom?

Povećanje poreza u turističkom sektoru, nepostojanje jasne strategije dovođenja gostiju, oslanjanje na okolnosti koje su pogađale konkurentne turističke destinacije, prekomerna urbanizacija po mjeri građevinskih lobija, a ne građana i turista, cjenovna politika, „ad hok“ loši i nesmotreni potezi lokalnih i državnih vlasti, nepostojanje osnovne putne i gradske infrastrukture – samo su neki od razloga zašto je Crna Gora došla u ovakvu situaciju, ističe Zenović.

„Sa druge strane, Albanija je radila sve suprotno od nas i dospjela na sve svetske mape po prirodnim ljepotama, uređenim ljetovalištima, kvalitetnoj i pristupačnoj smještajnoj ponudi i originalnoj gastro ponudi. Do te mere da su ugrozili i jednu Hrvatsku i bilježe nezaustavljiv rast u svim parametrima. Ova sezona je možda po prognozama i očekivanjima slabija, ali je po onom koliko smo i kako radili – odlična“, kaže Zenović i zaključuje da ga je strah kakve nas sezone čekaju narednih godina ako se svijest onih koji odlučuju „radikalno ne promijeni“ i ako ne shvatimo da nema samo Crna Gora more, planine i jezera.