Nenad Krajcer  [ DW ]

19. 07. 2025. 12:29

Dobrint i kolege hoće tvrđe granice Evrope

„Evropski sistem mora biti pojačan i efikasniji“, rekao je njemački ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint iz redova bavarske konzervativne CSU.

Riječi su došle poslije sastanka sa kolegama iz Francuske, Poljske, Austrije, Češke i Danske.

Grupa je na sastanku na najvišem planinskom vrhu Njemačke, Cugšpice, u petak usvojila deklaraciju pod naslovom „Zajedničko efikasno smanjenje ilegalnih migracija“. Zemlje se zalažu za jačanje kontrole spoljašnjih granica, proširenje deportacija i veću saradnju sa trećim državama.

Danska preuzima koordinaciju

Dobrint je prilikom zajedničkog nastupa s ministrima i komesarom EU za unutrašnje poslove Magnusom Brunerom stavio do znanja da bi trebalo da se uključe i druge zemlje EU.

Na sljedećem neformalnom sastanku ministara EU u Kopenhagenu, program će biti predstavljen ostalim državama. „To je proces koji treba da uključi i druge zemlje EU.“

Danska, koju je na sastanku predstavljao ministar za pitanja stranaca Kare Dibvad Bek, koordiniraće ovaj proces u okviru predsjedavanja Savjetom EU. Na sastanku u petak nisu učestvovale zemlje poput Italije ili Grčke, u koje dolazi najviše migranata unutar EU.

Što se tiče kontrole spoljašnjih granica EU, Dobrint je istakao važnu ulogu Poljske, koju je u grupi predstavljao ministar unutrašnjih poslova Tomaš Sjemonjak.

Dobrint je izazvao kritike u susjednoj zemlji nakon što je naredio odbijanje tražilaca azila, između ostalog i na poljskoj granici, zbog čega je Poljska uvela sopstvene granične kontrole.

U petak su obje strane naglasile da se sada dogovaraju. „Ako zatvorimo spoljne granice, nema potrebe za kontrolama na unutrašnjim granicama“, rekao je Sjemonjak.

Prema navodima oba ministra, Dobrint će se u ponedjeljak tokom posjete poljsko-bjeloruskoj granici lično uvjeriti u situaciju. EU optužuje Bjelorusiju da preko svoje teritorije krijumčari migrante iz drugih zemalja ka Uniji.

Deportacije u Avganistan i Siriju

U petak je Njemačka po prvi put pod novom vladom deportovala Avganistance u njihovu domovinu. Prema informacijama Ministarstva unutrašnjih poslova, avion sa 81 osobom osuđenom za krivična djela poletio je iz Lajpciga za Kabul. Katar je pomogao u organizaciji deportacije.

Prema sopstvenim navodima, Dobrint planira i dalja takva deportacione letove, čak će, preko posrednika poput Katara, pregovarati sa talibanima koji vladaju u Kabulu.

Austrijski ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner rekao je za Rojters da može da zamisli dalju saradnju sa Njemačkom u pogledu deportacija u Avganistan i Siriju.

Njemački kancelar Fridrih Merc istakao je da su deportacije u Siriju predviđene koalicionim sporazumom njegovih Demohrišćana i Socijaldemokrata.

„Vodimo se izvještajima koje izrađuje Ministarstvo spoljnih poslova, jer je ono nadležno“, rekao je. „Za Avganistan ti izvještaji već postoje. Za Siriju se ti izvještaji trenutno izrađuju.“

Međutim, izvještaji još nisu dovršeni zbog nepregledne situacije u Sriji, gdje su, pod novim vlastima, na tapetu etničke manjine. Od izvještaja će zavisiti da li će Njemačka protjerivati i u tu zemlju.

Postupak moguć i izvan EU

U završnom dokumentu šest zemalja od petka navodi se da bi paket EU o migraciji i azilu usvojen 2024. godine trebalo brzo da bude primijenjen, ali i – pooštren.

Azilni postupci ubuduće bi trebalo da budu mogući i u trećim državama, dakle izvan EU, čak i ako migrant nema nikakvu vezu s tom državom. Trebalo bi da postoji više pravnih mogućnosti za deportacije, koje bi takođe trebalo da postanu uobičajene i za Siriju i za Avganistan.

„Države koje ne sarađuju u vraćanju migranata moraju se suočiti sa ograničenjima u izdavanju viza“, stoji dalje u završnom dokumentu.