Sofija Kleftaki  [ DW ]

14. 07. 2025. 07:26

Izbjeglički talas na Kritu – grčka vlada u kriznom režimu

Usred turističke sezone, broj izbjeglica koje preko Sredozemnog mora stižu iz Libije u Grčku sve više raste. Najviše je pogođena južna obala Krita i malo ostrvo Gavdos – najjužnija tačka Grčke. Tamo svakodnevno raste pritisak zbog sve većeg broja izbjeglica na ruti iz Libije, udaljene oko 350 kilometara južno. Samo ove nedjelje na Krit i Gavdos stiglo je oko 1.500 ljudi, ili ih je grčka obalska straža presrela na moru ispred Krita.

Lokalne vlasti sve teže izlaze na kraj sa situacijom. Stotine ljudi danima čekaju pod jakim suncem u lukama Krita – u Hanji, Retimnu i Iraklionu. Tokom proteklih dana, oko 500 osoba prebačeno je u luku Lavrio, istočno od Atine.

Kao odgovor na aktuelnu situaciju, grčka vlada na čelu sa Kirijakosom Micotakisom usvojila je spornu izmjenu zakona: naredna tri mjeseca, zahtjevi za azil onih koji dolaze morem iz Libije neće se razmatrati. Na Kritu bi, pored toga, trebalo da se izgradi i novi prihvatni centar.

Hapšenje izbjeglica

Prema usvojenom nacrtu zakona, izbjeglice iz sjeverne Afrike koje stignu na Krit biće prvo uhapšene, bez mogućnosti da odmah pristupe postupku za azil. Nakon tri mjeseca, planira se ubrzano protjerivanje. Međutim, ova uredba je u suprotnosti sa međunarodnim i evropskim pravnim osnovama, uključujući Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, Povelju EU o osnovnim pravima, ali i sa grčkim zakonodavstvom – svi ti akti garantuju pravo na pravičan postupak za azil.

Neki grčki pravnici sumnjaju da je nova uredba u skladu s važećim normama i upozoravaju da Grčku mogu zadesiti pravni postupci na evropskom nivou. Otvaraju se i brojna praktična pitanja: kada tačno počinje primjena mjera, gdje će ljudi koji pristignu u međuvremenu biti smješteni i pod kojim uslovima?

Skretanje pažnje sa drugih problema

Poslije naglog porasta broja novopridošlih, grčka vlada trpi sve veći pritisak – i iz javnosti i iz političkih krugova – da nešto preduzme. Izmjena zakona može se posmatrati i kao pokušaj da se odgovori na taj pritisak. Nove mjere, međutim, ne služe samo kao sredstvo odvraćanja izbjeglica, već najvjerovatnije i kao način da se pažnja skrene sa drugih unutrašnjih problema.

Od kraja juna 2025. grčka javnost zaokupljena je aferom u vezi sa zloupotrebom poljoprivrednih subvencija iz EU. Pored toga, nesreća na željeznici kod Tempe, čiji uzroci ni dvije godine kasnije nisu razjašnjeni, i dalje je tema brojnih rasprava. Promjene u azilnoj politici sada se pravdaju „vanrednom situacijom" koja, prema tumačenju vlade, zahtijeva brzu i odlučnu reakciju. Ipak, mnogi pravni stručnjaci ocjenjuju da nove mjere neće izdržati test pred sudovima.

Malo ostrvo, mali kapaciteti

Oko petine izbjeglica u EU ulazi preko malog ostrva Gavdos, koje se nalazi 35 km južno od Krita, u Libijskom moru. Ostrvo ima veoma ograničenu infrastrukturu – ni blizu dovoljnu da primi toliki broj ljudi. Zalihe vode su male i namijenjene su prije svega lokalnom stanovništvu i turistima tokom ljetnje sezone. Opština ima vrlo malo zaposlenih, a Gavdos je dostupan jedino trajektom sa Krita.

Snabdijevanje izbjeglica je stoga svedeno na minimum, sa idejom da se one što prije prebace dalje. Ministarstvo za migracije obezbjeđuje finansijsku i logističku podršku, a pomoć stiže i kroz povremeno prisustvo brodova Fronteksa, koji reaguju u slučaju opasnosti na moru.

Otpor u Grčkoj

Potpuno obustavljanje razmatranja zahtjeva za azil u Grčkoj dogodilo se do sada samo tokom pandemije korone i u izuzetnim situacijama na rijeci Marici, koja na sjeveroistoku zemlje predstavlja granicu sa Turskom. Sada planirane mjere imaju izrazito represivan karakter i pokreću ozbiljna pitanja o poštovanju načela vladavine prava. Posebno su sporna prisilna vraćanja ljudi u nesigurne zemlje porijekla ili tranzita, koja potencijalno krše međunarodne standarde i nose humanitarne rizike.

U samoj Grčkoj postoji otpor prema novom zakonu – ali iz različitih razloga. Nekima mjere djeluju preblago. Lokalne proteste dodatno podgrijava planirana izgradnja ili proširenje prihvatnih centara za izbjeglice. U većini partija, uključujući i vladajuću Novu demokratiju premijera Micotakisa, postoji otpor prema ideji da se takvi centri grade baš na Kritu. Turistička industrija se takođe protivi, strahujući da će to loše uticati na imidž ovog popularnog ljetovališta. Ono što svima nedostaje jeste jasan odgovor na pitanje – šta učiniti sa ljudima koji pristižu?

EU delegacija protjerana

Evropska komisija je obaviještena o izmeni zakona i pokazala je izvjesno razumijevanje za opterećenja na spoljnim granicama EU, naročito u Grčkoj. Javno izrečene kritike iz Brisela, međutim, bile su vrlo uzdržane.

Iza najnovijeg talasa izbjeglica krije se i geopolitička dimenzija: general Halifa Haftar, koji kontroliše istok i jug Libije, očigledno pokušava da izvrši pritisak na EU da prizna njegov režim – tako što šalje izbjeglice prema Grčkoj. Početkom nedjelje došlo je i do diplomatskog incidenta: delegacija EU, u kojoj su bili austrijski komesar Markus Bruner i italijanski ministar unutrašnjih poslova Mateo Pijantedozi, proglašena je nepoželjnom odmah po dolasku u Bengazi i odmah protjerana.