Dijana Roščić (ard, dpa,faz)  [ DW ]

13. 07. 2025. 07:43

Tramp najavio carine od 30 odsto na uvoz iz EU od 1. avgusta

Predsjednik Donald Tramp je saopštio da će Sjedinjene Države 1. avgusta uvesti carine od „samo 30 odsto" na proizvode iz EU. U pismu upućenom predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, koje je objavio na mreži Truth Social, Tramp je naveo da trgovinski deficit SAD prema EU predstavlja prijetnju nacionalnoj bezbjednosti.

„Godinama smo razgovarali o našim trgovinskim odnosima sa EU i došli smo do zaključka da moramo da se udaljimo od ovih dugoročnih, velikih i trajnih trgovinskih deficita, koji su nastali zbog tarifnih i netarifnih mjera i trgovinskih barijera. Naš odnos, nažalost, nije bio zasnovan na uzajamnosti."

Tramp je takođe napisao: „Evropska unija će SAD omogućiti neograničen pristup tržištu bez carina, bez uvođenja carina protiv nas kako bi pokušala da smanji veliki trgovinski deficit." Šta je tačno Tramp time mislio, za sada nije jasno.

Tramp je zaprijetio dodatnim povećanjem carina u slučaju kontramera EU.

Ali, ukoliko bi EU bila spremna da otvori do sada zatvorena tržišta za SAD i ukloni trgovinske barijere, Tramp je – u prenesenom značenju – naveo da bi se mogla razmotriti izmjena prethodnih odluka. Carine bi, u zavisnosti od razvoja odnosa, mogle biti povećane ili smanjene.

U pismu Ursuli fon der Lajen je naveo da se carine neće odnositi na EU ili firme unutar EU ako odluče da prebace proizvodnju u SAD i obećao brzo davanje svih dozvola - u roku od nekoliko nedjelja.

Koje industrije su izuzete iz novih carina?

Prema navodima američke vlade, najavljene carine od 30 odsto neće se odnositi na određene sektore – uključujući automobile i čelik. Na pitanje da li će dodatne carine važiti i za određene grupe proizvoda poput automobila, čelika i aluminijuma, Bijela kuća je za dpa odgovorila: „Tačno, sektorske carine se tretiraju odvojeno i ne sabiraju se."

Trenutno SAD već naplaćuju carinu od 25 odsto na uvezene automobile i auto-djelove iz EU, dok su carine na čelik i aluminijum 50 odsto.

Brisel i dalje otvoren za pregovore

Prema navodima portparola, EU je unaprijed obaviještena o planovima SAD.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen odmah je reagovala. Upozorila je američku administraciju da bi carine od 30 procenata na izvoz iz EU ozbiljno poremetile transatlantske lance snabdijevanja. EU je, kako je rekla, uvijek težila pregovaračkom rješenju sa SAD. Spremna je da nastave pregovore do 1. avgusta.

Ukoliko dogovor ne bude postignut, EU će preduzeti sve neophodne korake za zaštitu svojih interesa, uključujući i kontramjere.

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta oglasio se na društvenim mrežama: „Carine su porezi. One podstiču inflaciju, stvaraju nesigurnost i koče privredni rast“. Prema njegovim riječima, upravo slobodna i poštena trgovina podstiče blagostanje, otvara radna mjesta i jača lance snabdijevanja. EU je, kako je dodao, jedinstvena i spremna da zaštiti svoje interese.

Dokle se stiglo sa pregovorima?

Na stolu je bio nacrt zajedničke izjave EU i SAD. Većina zemalja članica EU bila je u principu spremna da prihvati novi osnovni carinski nivo SAD, ali pod uslovom da on bude 10 odsto ili niži.

Takođe, EU je bila spremna da se obaveže na smanjenje trgovinskog deficita, na primjer kroz povećan uvoz tečnog prirodnog gasa (LNG) iz SAD. Međutim, EU je jasno stavila do znanja da neće mijenjati pravila digitalne ekonomije, koja je Tramp kritikovao.

Njemački ekonomisti očekuju da će Tramp povući odluku

Ekonomisti Jens Zidekum i Moric Šularik smatraju da Trampova pretnja carinama od 30 odsto na robu iz EU vjerovatno nije njegova posljednja riječ.

„Tramp je poznat po tome da često daje snažne izjave, a zatim se povlači", rekao je Zidekum za Frankfurter algemajne cajtung (FAZ). „Nemam razloga da vjerujem da će ovog puta biti drugačije", dodao je savjetnik njemačkog ministra finansija Larsa Klingbajla (SPD).

I Moric Šularik, predsjednik Instituta za svjetsku privredu u Kilu, rekao je za FAZ da smatra da je velika vjerovatnoća da će Tramp ipak odustati. Ukoliko se to ne desi, njemačka ekonomija bi mogla ozbiljno da trpi. „U narednoj godini, bi bruto domaći proizvod smanjio rast za 0,5 do 0,6 procentnih poena", procjenjuje Šularik. Ipak, zahvaljujući programima potrošnje koje sprovodi njemačka vlada, to ne bi gurnulo zemlju u recesiju.

Koliki je trgovinski obim EU i SAD?

Prema podacima Evropske unije: EU i Sjedinjene Američke Države imaju najobuhvatnije bilateralne trgovinske i investicione odnose na svijetu, kao i najbliže povezane privrede. Zajedno učestvuju sa skoro 30 odsto u svjetskoj trgovini robom i uslugama i sa 43 odsto u globalnoj ekonomskoj proizvodnji.

EU i SAD su 2024. bile najvažniji trgovinski partneri jedna drugoj: trgovina robom i uslugama iznosila je oko 1,7 biliona eura.

Ključni izvozni proizvodi EU u SAD uključuju farmaceutske proizvode, automobile, avione, hemikalije, medicinske instrumente, kao i vino i jaka alkoholna pića.

Da li SAD zaista imaju značajan trgovinski deficit u odnosu na EU?

EU je 2024. ostvarila značajan suficit od oko 198 milijardi eura u trgovini robom sa SAD: Izvezeno je robe u vrijednosti od oko 533 milijarde eura u SAD, dok je uvezeno robe iz SAD u vrednosti od oko 335 milijardi eura - prema najnovijim podacima Eurostata.

Međutim, u sektoru usluga, EU ima trgovinski deficit u odnosu na SAD, tako da je ukupni trgovinski suficit EU u razmeni robe i usluga iznosio svega 50 milijardi eura. „To je činilo manje od tri odsto ukupne trgovine između EU i SAD", navodi se u argumentaciji iz Brisela.

Carine pogađaju i mnoge druge zemlje

Tramp je zaprijetio susjednom Meksiku istom carinskom stopom. U pismu predsjednici Meksika Klaudiji Šejnbaum priznao je da je zemlja bila od pomoći u suzbijanju priliva migranata bez dokumenata i šverca fentanila u SAD. Ipak, dodao je da Meksiko i dalje ne čini dovoljno.

Tramp je već najavio nove carine za više zemalja, uključujući Japan, Južnu Koreju, Kanadu i Brazil. Takođe je najavio carinu od 50 odsto na bakar.

Zašto tolike carine?

Svojom carinskom politikom, Tramp hoće da ispravi navodne trgovinske neravnoteže i podstakne veću proizvodnju unutar SAD.

Carine već donose milijarde dolara prihoda američkoj vladi. Prema podacima Ministarstva finansija SAD, do juna tekuće fiskalne godine, prihodi od carina premašili su 100 milijardi dolara. Fiskalna godina 2025. u SAD traje od 1. oktobra 2024. do 30. septembra 2025.

U junu su prihodi od carina dostigli rekordnih 27,2 milijarde dolara, saopštilo je američko Ministarstvo finansija u petak. Zahvaljujući carinama, ukupni budžetski prihodi u junu porasli su za 13 odsto, dostigavši rekordnih 526 milijardi dolara za taj mjesec.

Međutim, budžetski deficit za tekuću fiskalnu godinu povećan je za pet odsto i iznosi 1,337 biliona dolara. Kao razloge, Ministarstvo navodi povećane troškove za zdravstvo, socijalno osiguranje, odbranu i kamate na državni dug.

Ministar finansija Skot Besent najavio je početkom nedjelje još veći rast prihoda od carina. Do kraja kalendarske 2025. godine, oni bi mogli da dostignu 300 milijardi dolara, rekao je. Međutim, to bi zahtijevalo značajno proširenje i povećanje carinskih stopa.

Tramp je potom najavio rok do 1. avgusta za uvođenje viših carina na robu iz gotovo svih trgovinskih partnera SAD. „To će doneti veliki novac", izjavio je predsjednik.