Samir Huseinović  [ DW ]

11. 07. 2025. 16:55

Srebrenica opominje: Ćutanje ohrabruje na nove zločine

U Srebrenicisu petak (11. jula) ukopani posmrtni ostaci sedam žrtava genocida. Još se traga za ostacima oko 1.000 tijela, jer su nakon zločina masovne grobnice prekopavane, a posmrtni ostaci prebacivani na različite lokacije i pokopani u tzv. sekundarne grobnice kako bi se prikrili tragovi zločina.

Genocid u Srebrenici počinili su pripadnici bivše Vojske i Policije Republike Srpske te paravojnih formacija. U julu 1995. godine ubijeno je više od 8.000 Bošnjaka Srebrenice i Podrinja. Pred međunarodnim sudom u Hagu i lokalnim pravosuđem, za genocid su osuđeni najviši vojnopolitički čelnici RS, među kojima Radovan Karadžić i Ratko Mladić. Srbija je, pred Međunarodnim sudom, osuđena „jer nije spriječila genocid u Srebrenici“.

Munira Subašić: „Svijet i Evropa ništa nisu naučili iz genocida u Srebrenici“

Predsjednica Udruženja „Majke enklava Srebrenica i Žepa Munira Subašić izgubila je 22 člana uže familije, a sina su joj pripadnici bivše VRS u Potočarima oteli iz ruku. Na komemorativnoj sjednici se zahvalila svim članicama UN koje su glasale za rezoluciju o Međunarodnom danu sjećanja na genocid u Srebrenici, a onim, koje nisu glasale, poručila je da „žive u mraku“. Osudila je svijet koji ništa nije učinio kako bi spriječio zločin takvih razmjera.

„Zato što se tolerisao genocid u Srebrenici, danas imamo zločine i na drugim mjestima u svijetu, poput onih u Ukrajini i Gazi, i sada mnoge majke u Ukrajini i Palestini doživljavaju ono što smo mi doživljavale u BiH 1995. To je dokaz da svijet i Evropa ništa nisu naučili iz genocida u Srebrenici“, rekla je Munira Subašić.

Bećirovićeva poruka Srbiji

Član Predsjedništva BiH Denis Bećirović govorio je o propagandi i ideologijama koje su dovele do genocida. „Genocid nije bio slučajnost, nego planiran i monstruozno izvršen. Bez vojne i finansijske podrške Beograda on ne bi bio moguć“, rekao je Bećirović, pozivajući Srbiju da prihvati presude Haškog suda i odbaci politiku ugrožavanja BiH i regije.

Podsjetio je na „monstruoznu“ poruku Aleksandra Vučića u Skupštini Srbije izrečenu upravo u vrijeme genocida u Srebrenici jula 1995. godine da „za jednog Srbina treba ubiti 100 muslimana“, te naglasio da su takve poruke i dovele do masovnih zločina na području bivše Jugoslavije, te da i danas ugrožavaju mir i stabilnost Balkana i Evrope.

Šmit: „Da sačuvamo dostojanstvo žrtava pred licem istorijskog revizionizma“

Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit podsjetio je da je genocid u Srebrenici planiran i da se pokušaji njegovog negiranja moraju jasno odbaciti. „Ovdje smo ne samo da odamo počast, nego i da sačuvamo dostojanstvo žrtava pred licem istorijskog revizionizma“, rekao je visoki predstavnik, pozivajući na nastavak razgovora o genocidu s mlađim generacijama ali i podršku povratnicima.

Glavni tužilac Mehanizma za međunarodne krivične sudove Serž Bramerc podsjetio je na ubistva više od 8.000 muškaraca i dječaka Srebrenice: „Genocid u Srebrenici nije bio izolovan slučaj, jer je postojala odluka i plan da se uništi bošnjačko-muslimanska zajednica, što je utvrđeno i haškim presudama“.

Dodao je da se počast žrtvama ukazuje i na taj način što se imenuju počinitelji, među kojima su Radovan Karadžić i Ratko Mladić. „Danas su ovi ljudi osuđeni i u istoriji i označeni kao jedni od najgorih ratnih zločinaca, a Srebrenica je postala simbol nade jer su preživjele žrtve genocida nadjačale prošlost. Oni su danas čuvari istine", kazao je Bramerc.

Andrej Plenković: „BiH i Hrvatska žrtve Miloševićevog režima“

Hrvatski premijer Andrej Plenković nazvao je genocid u Srebrenici „najstrašnijim zločinom na evropskom tlu nakon Drugog svjetskog rata“, podsjećajući da su ljudi ubijeni „samo zato što su bili Bošnjaci“. Napomenuo je da su i Hrvatska i BiH bile „žrtve režima Slobodana Miloševića“ i da, poput majki Srebrenice, i hrvatske majke još uvijek tragaju za posmrtnim ostacima žrtava. „Srebrenica nas trajno obavezuje da budemo čuvari istine, da zločini nikada ne ostanu nekažnjeni i da nijedna žrtva ne bude zaboravljena“, kazao je Plenković, naglasivši i podršku Hrvatske evropskom putu BiH.

Joahim Gauk: „Okretanje glave nije opcija“

Bivši predsjednik Njemačke Joahim Gauk rekao je da je međunarodna zajednica, uključujući i Njemačku „zakazala 1995.“ „Okretanje glave nije opcija. Čak i danas postoje glasovi koji preokreću činjenice, slave zločince i negiraju genocid, i tom istorijskom revizionizmu se odlučno suprotstavljamo“, poručio je Gauk. „Ovo što se dešava u Ukrajini, u centru Evrope, je samo još jedan pokazatelj da mir u Evropi nikada nije bio zagarantovan i da ga moramo čuvati i braniti“, naglasio je Gauk.

Predsjednik Evropskog savjeta Antonio Košta poručio je na komemoraciji u Potočarima da „ni u Evropi ni bilo gdje drugo nema mesta negiranju genocida, revizionizmu ni veličanju zločinaca“, što je, kako je rekao, „prvi korak kako bi se osiguralo da se ovakvi zločini više ne dogode“.

Evropska komesarka Marta Kos poručila je da je Srebrenica „dubok ožiljak u evropskoj istoriji“ i da „mržnja i dehumanizacija mogu dovesti do najtežih zločina“. „Odajemo počast Bošnjacima, ubijenim u genocidu. Ubijeno je 8372 ljudi, a potom se zločin prekopavanjem grobnica pokušao prikriti“, kazala je Marta Kos, komesarka za proširenje. „Naša je dužnost da se sjećamo, suprotstavimo negiranju genocida, veličanju ratnih zločinaca, mržnjama i podjelama“, zaključila je Kos.

Izvinjenje Holandije

Ministar spoljnih poslova Holandije Kasper Veldkamp iskazao je moralnu i političku odgovornost svoje zemlje. „Svaki nišan u Potočarima nosi drugo ime, ali svi su ovdje jer su bili Bošnjaci. Zbog toga ponavljam najdublje izvinjenje u ime Holandije“, kazao je Veldkamp, naglašavajući podršku Memorijalnom centru i obrazovanju o genocidu. U vrijeme izvršenja genocida, holandski bataljon u sastavu UNPROFOR-a bio je stacioniran upravo u Srebrenici.

Generalni sekretar NATO Mark Rute upozorio je da se retorika podjela i negiranja genocida ne smije tolerisati. „Danas obilježavamo 30. godišnjicu genocida u Srebrenici, tragediju koja je šokirala svijet i zauvijek povezala moju zemlju s vašom. Posjetio sam Potočare kao premijer Holandije. Nikada nećemo zaboraviti užas tih dana, a naše misli su sa svima koji su pogođeni. Naša je obaveza da gradimo svjetliju budućnost“.

Zločini se ipak ponavljaju

Ministar spoljnih poslova Danske Lars Loke Rasmusen podsjetio je da je genocid 1995. pokazao da se zločini, poput onih iz Drugog svjetskog rata, „ipak mogu ponoviti“. Kako je naveo, bol Srebrenice nije ograničena na prošlost, odjekuje u sadašnjosti a čuće se i u budućnosti. Upozorio je da međunarodna zajednica ima zajedničku odgovornost da „očuva sjećanje na te zločine i osigura da se takve strahote nikad ne ponove“.

Švedska ministarka Maria Malmer Stenergard naglasila je da mir nije samo odsustvo rata, nego i prisustvo pravde i jednakosti: „Zato smo podržali Rezoluciju UN kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici“.

Vojvotkinja od Edinburga Sofi Ris-Džons pročitala je poruku britanskog kralja Čarlsa III. „Ne može biti zajedničke budućnosti ako se negiraju događaji iz prošlosti“, poručio je britanski monarh, pozvavši na nastavak traganja za nestalima i obnovu povjerenja među zajednicama.

Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen u pisanoj poruci istakla je da je „genocid u Srebrenici jedno od najmračnijih poglavlja u kolektivnom pamćenju Evrope“. „Priznajemo svoju prošlost i odgovornost zbog neuspjeha da se genocid spriječi“, te upozorila na opasnost od poricanja i veličanja zločinaca.

Na komemorativnoj sjednici u Potočarima prenesene su i poruke čelnika Austrije, Francuske, Italije, Turske i mnogih drugih zemalja.