Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема
MNE Play
MNE Play

Подешавaња

Умањи / Увећај

Изаберите тему

Основна тема
Црно/бијела тема
Инверзна тема

Srećko Matić (priredio)  [ DW ]

07. 07. 2025. 12:46

Njemački list: Ustaški poklič u duetu Tompsona i publike

Marko Perković na istorijskom koncertu

Nastup „nacionalističkog muzičara Marka Perkovića“ bio je sjajan uspjeh uzme li se u obzir broj posjetilaca, piše njemački Frankfurter algemajne cajtung (FAZ).

Njemački dnevnik dodaje da taj koncert, koji FAZ svrstava među najveće priredbe takvog tipa u evropskoj istoriji, upravo zbog tako velikog broja prisutnih ljudi „o Hrvatskoj kaže više nego što toj zemlji može biti drago“.

„Već decenijama je Perkovićev poslovni model da svoju reputaciju kao domoljubivog patriote, osim za zarađivanje novca, koristi i za rehabilitaciju hrvatskog ustaškog režima“, piše novinar Mihael Martens u tekstu.

Ustaški režim i njegovog „poglavnika“ Antu Pavelića autor naziva Hitlerovim „mlađim partnerom“ na Balkanu.

Citirajući navode iz knjige istoričara Aleksandera Korba „U sjenci svjetskog rata“, FAZ čitaoce podsjeća na dimenzije ustaških zločina: „Skoro pola miliona ljudi, dakle otprilike onoliko koliko ih je došlo na Tompsonov koncert, pali su kao žrtve petogodišnjeg ustaškog terora.“

Oko pola miliona ljudi na hipodromu

Većinom su to, kako dalje navodi FAZ, bili Srbi (više od 300.000), ali ubijeno je i 115.000 Hrvata, bosanskih muslimana, Jevreja i hiljade Roma, napominje Martens: „U Jasenovcu je bio podignut najveći logor smrti Drugog svjetskog rata kojim nisu upravljali Njemci. Tamo je ubijeno više od 80 hiljada ljudi.“

„Jedna od glavnih parola ustaša glasila je ‘Za dom - spremni’. To je hrvatska verzija ‘Hajl Hitler’“, piše FAZ. I dodaje kako najpoznatija Perkovićeva pjesma „Bojna Čavoglave“ počinje upravo tim pokličem. „Na zagrebačkom koncertu on je izveden u duetu između umjetnika i publike“, piše FAZ.

Objašnjavajući kontekst u kojem je nastala ta pesma, FAZ navodi da su se Hrvati branili od srpske agresije, da je trećina zemlje bila okupirana, da je Hrvatska bila na ivici ponora – te da se ta pjesma vrlo brzo proširila među tadašnjim braniocima i postala im oslonac u teškim trenucima.

„Samo je izgovor Perkovićeva kasnija tvrdnja da je ‘Za dom – spremni’ istorijski slogan koji se koristio davno prije preuzimanja vlasti od strane fašista. Istina je doduše da postoje i stariji primjeri korišćenja, ali to ništa ne mijenja na tome da se kontekst od 1941. do 1945. ne može više odvojiti od te parole“, dodaje FAZ.

Njemački list citira nalaze studije Instituta za socijalna istraživanja u Zagrebu koji je prije nekoliko godina naveo da trećina mladih u Hrvatskoj vjeruje da je fašistička hrvatska država samo branila „interese Hrvata“. FAZ zaključuje: „To je tako mogao reći i Perković.“

„Perkovićeva metoda je jednostavna: on nešto kaže, pa kaže da to nije tako mislio. Insinuira ono što bi njegova publika mogla misliti do kraja. Koristi ustaške parole, da bi nakon toga tvrdio da nije ništa znao o njihovoj istoriji, ili da bi tvrdio kako su ih doduše koristili hrvatski fašisti, ali da nemaju veze s njima”, piše njemački list.

Masa i ekstaza

Pritom mu, kako dalje navodi list, koristi činjenica da „u Hrvatskoj zaista postoje velike teme koje se decenijama tabuiziraju, prije svega masakr koji su komunistički partizani počinili u Blajburgu 1945. godine. Ali Perković te rupe u debati popunjava iskrivljavanjem istorije.“

„U zemlji u kojoj nacionalna akademija nauka i umjetnosti 'pere' ustašku ikonografiju (…) ustaško obilježje na Tompsonovim koncertima nije više skandal, nego dio procesa institucionalne normalizacije istorijskog revizionizma“, citira frankfurtski list izjave Lade Duraković, koje je istoričarka muzike iz Pule pre nekoliko dana dala za DW.

U tom intervjuu ona je tu ikonografiju nazvala dijelom „kulturne politike za koju je država dala dozvolu“.

A te veze su očigledne, dodaje FAZ. Kao primjer navodi premijera Andreja Plenkovića iz konzervativnog HDZ-a koji „ne želi da rizikuje da ima Tompsona protiv sebe“, pa je zato došao na generalnu probu na Hipodrom i fotografisao se sa „narodnim herojem“, dodaje ovaj list.

Tekst zaključuje konstatacijom da će debata oko ovog „rekordnog koncerta“ još neko vrijeme zabavljati Hrvatsku iz jednostavnog razloga:

„U Hrvatskoj se naspram stotina hiljada Perkovićevih fanova nalazi sličan broj ljudi koji se odlučno protive njegovoj mješavini kiča, ratne romantike, katoličanstva i rehabilitacije fašizma.“

DW

Пратите нас на

Најновије

Најчитаније