Šabnam fon Hajn  [ DW ]

01. 07. 2025. 14:32

Kolika je stvarna šteta na nuklearnim postrojenjima Irana?

Iranci bi mogli „za nekoliko mjeseci“, pa čak i brže, ponovo da počnu sa obogaćivanjem uranijuma uz pomoć više kaskada centrifuga, izjavio je 28. juna direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) Rafael Grosi. Time je opovrgao tvrdnju američkog predsjednika Donalda Trampa koji je ranije izjavio da su napadi na iranske nuklearne objekte „unazadili njihov nuklearni program za decenije“.

U okviru operacije kodnog naziva „Ponoćni čekić“ Sjedinjene Američke Države su 22. juna upotrijebile ukupno 14 bombi GBU-57, teških po 13.600 kilograma koje služe za probijanje bunkera, kao i 30 krstarećih raketa tipa Tomahavk. Mete su bile tri ključna nuklearna postrojenja u Fordu, Isfahanu i Natanzu. Upotrebljene bombe dizajnirane su da prodiru duboko u zemlju uz pomoć velike količine eksploziva i da unište čak i veoma otporne strukture i objekte pod zemljom.

Prema riječima Džefrija Luisa, stručnjaka za kontrolu naoružanja pri institutu za međunarodne studije Midlberi, napadnuti objekti teško su oštećeni. Međutim, on dodaje i da su mnogi objekti ostali netaknuti. „Veliki dio kontroverzi, po mom mišljenju, proizlazi iz toga što mnogi objekti nisu pogođeni“, rekao je Luis za DW.

Posebno je značajno pitanje gdje se trenutno nalazi 400 kilograma uranijuma obogaćenog do 60 odsto: „Većina tog uranijuma nije se nalazila u kompleksu Fordo“, tvrdi on. Mnogi, kako kaže, ne razumiju tačno kako je organizovan iranski nuklearni program. „U Fordou se uranijum obogaćuje i skladišti, ali se većina kasnije transportuje na drugu lokaciju u blizini Isfahana.“

O procjeni štete u Fordou i pitanju kako se bez učešća inspektora za iranski nuklearni program može ocijeniti uspjeh napada, Luis je uzdržan. „Američka vojska koristi model postrojenja koji omogućava prognoze. Ali, taj model može da bude tačan ili netačan. Biće veoma teško saznati šta se tačno dogodilo u kompleksu Fordo dok neko zaista ne uđe unutra.“

Nadzor postaje teži

S druge strane, američki predsjednik Donald Tramp izjavio je da ne vjeruje da je Iran uspio da ukloni zalihe iz objekata prije napada. „To je veoma teško, a mi nismo dali gotovo nikakvo upozorenje“, rekao je predsjednik SAD u intervjuu za Foks njuz prošlog vikenda.

Državni sekretar Marko Rubio zatražio je posjetu inspektora IAEA kako bi se stekla jasna slika o situaciji. Šef IAEA Rafael Grosi zatražio je od Teherana nakon napada pristup oštećenim objektima, kako bi mogao da provjeri zalihe obogaćenog uranijuma. Iranska vlada to za sada odbija. Parlament u Teheranu takođe je glasao za obustavu saradnje s IAEA, nakon što ta agencija nije zvanično osudila izraelske i američke napade.

„Iranska organizacija za atomsku energiju obustaviće saradnju s IAEA dok se ne osigura bezbjednost naših nuklearnih postrojenja“, najavio je predsjednik parlamenta Mohamad Bager Galibaf 26. juna na državnoj televiziji.

Time je, prema ocjeni političkog analitičara Hamida Reze Azizija iz berlinske Fondacije za nauku i politiku (SWP), nadzor nad iranskim nuklearnim programom postao znatno teži za Međunarodnu agenciju za atomsku energiju. Azizi podsjeća da je Iran, još nakon povlačenja SAD iz nuklearnog sporazuma 2018. godine, počeo „postepeno da smanjuje svoje obaveze“.

Na osnovu nuklearnog sporazuma (JCPOA), Iran je bio obavezan da sve svoje nuklearne aktivnosti transparentno prijavljuje IAEA. Od 2019. godine je, prema riječima stručnjaka, slika Međunarodne agencije za atomsku energiju o iranskim aktivnostima u toj oblasti postajala sve nejasnija.

„Vojnim napadom oni jesu pretrpjeli veliku štetu, ali su takođe shvatili i to da mogu da prežive takav napad“, ukazuje Luis.

Ukoliko su postrojenja netaknuta: Tramp prijeti novim napadima

Vrhovni iranski vođa, ajatolah Ali Hamnei, osudio je američke napade na nuklearna postrojenja, ali i ocijenio da su oni bili „uglavnom neefikasni“: „Nisu uspjeli da postignu ništa značajno“, rekao je. Iranski državni mediji i političari priznaju s jedne strane da je šteta pričinjena, ali ističu da nije došlo do katastrofalnih posledica.

Američki predsjednik Tramp izjavio je u petak na konferenciji za novinare u Bijeloj kući da bi „bez sumnje“ ponovo napao Iran, ukoliko obavještajne službe zaključe da ta zemlja i dalje obogaćuje uranijum do zabrinjavajućeg nivoa.