Šrinivas Mazumdaru  [ DW ]

19. 06. 2025. 07:50

Zašto je Ormuski moreuz ključan za snabdijevanje svijeta naftom

Ormuski moreuz je ključni morski prolaz koji se nalazi između Omana iIrana, i povezuje Persijski zaliv sa Omanskim zalivom i Arabijskim morem. Američka Uprava za energetske informacije (EIA) opisuje ga kao „najvažniju svjetsku tačku zagušenja u tranzitu nafte".

Na svom najužem dijelu, moreuz je širok samo 33 kilometra, dok je brodski plovni put širok svega dva kilometra u svakom pravcu, što ga čini prepunim i opasnim.

Velike količine sirove nafte, koju vade zemlje članice OPEK-a poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), Kuvajta i Iraka iz naftnih polja širom Persijskog zaliva, prolaze kroz ovaj moreuz i distribuiraju se širom svijeta.

Prema podacima konsultantske firme Vortexa, koja se bavi analizom energetskog i transportnog tržišta, procjenjuje se da oko 20 miliona barela sirove nafte, kondenzata i goriva dnevno prolazi ovim putem. Katar, jedan od najvećih svjetskih proizvođača tečnog prirodnog gasa (LNG), u velikoj mjeri zavisi od ovog moreuza za izvoz svog LNG-a.

Kakva je trenutna situacija u moreuzu?

Sukob između Izraelai Irana ponovo je skrenuo pažnju na bezbjednost u ovom morskom prolazu.

Iran je u prošlosti prijetio da će zatvoriti Ormuski moreuz za saobraćaj kao odgovor na pritiske sa Zapada. Međutim, otkako je izbio sukob, nije bilo većih napada na komercijalne brodove u regionu.

Ipak, vlasnici brodova sve su oprezniji, neki su pojačali mere bezbjednosti, dok su drugi otkazali rute kroz taj dio, izvijestila je agencija AP.

Elektronsko ometanje navigacionih sistema komercijalnih brodova naglo je poraslo posljednjih dana u okolini moreuza i šireg Persijskog zaliva, rekli su pomorski izvori agenciji Rojters. Ovo ometanje, kako navode, utiče na plovila koja prolaze kroz region.

Pošto se ne nazire kraj sukoba, tržišta ostaju napeta. Svaka blokada moreuza ili prekid u protoku nafte mogla bi izazvati nagli skok cijena sirove nafte i ozbiljno pogoditi uvoznike energije, naročito u Aziji.

U međuvremenu, cijene prevoza tankera koji prevoze sirovu i rafinisanu naftu iz regiona znatno su porasle posljednjih dana. Trošak transporta goriva sa Bliskog istoka ka Istočnoj Aziji porastao je za skoro 20% u tri dana zaključno sa ponedjeljkom, izvijestio je Blumberg, pozivajući se na podatke Baltičke berze. Cijene ka Istočnoj Africi, u međuvremenu, skočile su za više od 40%.

Ko će biti najviše pogođen u slučaju prekida snabdijevanja?

Prema procjenama EIA, čak 82% sirove nafte i drugih goriva koji prolaze kroz Ormuski moreuz ide ka azijskim potrošačima.

Kina, Indija, Japan i Južna Koreja su glavne destinacije: skoro 70% ukupnog protoka sirove nafte i kondenzata koji prolaze kroz moreuz.

Zbog toga bi upravo azijska tržišta bila najviše pogođena u slučaju prekida snabdijevanja.

Kako bi zatvaranje moreuza uticalo na Iran i zalivske države?

Ako Iran preduzme korake da zatvori Ormuski moreuz, to bi moglo da izazove vojnu intervenciju SAD. Peta flota američke mornarice, koja je stacionirana u obližnjem Bahreinu, ima zadatak da štiti komercijalni brodski saobraćaj u regionu.

Svaki pokušaj Irana da poremeti protok nafte kroz moreuz mogao bi da ugrozi odnose Teherana sa arapskim državama Zaliva, poput Saudijske Arabije i UAE – zemljama sa kojima je Iran poslednjih godina pažljivo gradio bolje odnose.

Zemlje Zaliva su do sada kritikovale Izrael zbog napada na Iran, ali ako iranske akcije ometaju njihov izvoz nafte, mogle bi biti primorane da se okrenu protiv Irana.

Osim toga, Teheran i sam zavisi od Ormuskog moreuza za izvoz svoje nafte ka kupcima, što zatvaranje čini kontraproduktivnim, kažu stručnjaci.

„Zatvaranje Ormuskog moreuza bilo bi kontraproduktivno za odnose Irana sa njegovim jedinim kupcem nafte – Kinom. Iranska ekonomija u velikoj mjeri zavisi od slobodnog prolaza robe i brodova kroz ovaj morski prolaz, jer se njen izvoz nafte u potpunosti obavlja morskim putem", citira agencija Rojters analitičare iz JP Morgan – Natašu Kanevu, Pratika Kediju i Ljubu Savinovu.

Postoje li alternative moreuzu?

Zemlje Persijskog zaliva, poput Saudijske Arabije i UAE poslednjih godina traže alternativne rute kako bi zaobišle moreuz. Obje zemlje su uspostavile infrastrukturu koja im omogućava da dio svoje nafte transportuju drugim pravcima.

Na primjer, Saudijska Arabija upravlja naftovodom Istok-Zapad, kapaciteta pet miliona barela dnevno, dok UAE imaju naftovod koji povezuje njihova kopnena naftna polja sa izvoznom lukom Fudžajra na obali Omanskog zaliva.

EIA procjenjuje da bi u slučaju prekida saobraćaja kroz Ormuski moreuz alternativnim rutama moglo da se transportuje oko 2,6 miliona barela sirove nafte dnevno.