Sergej Satanovski  [ DW ]

18. 06. 2025. 09:49

Zašto Rusija oklijeva da pomogne Iranu?

Rusija je stala na stranu Irana u najnovijoj eskalaciji između Islamske Republike i Izraela. Uostalom, prošle nedjelje Iran je ratifikovao Ugovor o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu s Rusijom, dokument koji su predsjednici dviju zemalja potpisali još početkom godine. Pa ipak, uprkos tom produbljivanju saveza, Rusija oklijeva da ponudi vojnu pomoć svom strateškom partneru. Zašto je to tako?

Putin osuđuje Izrael

Od početka najnovije izraelske operacije u Iranu, Vladimir Putin aktivno se angažuje sa svjetskim liderima po tom pitanju. Odmah nakon početka izraelskih napada prošlog petka, Putin je razgovarao i sa iranskim predsjednikom i sa izraelskim premijerom, prenijevši svakome različite poruke.

Prema izjavi objavljenoj na internet-stranici Kremlja, ruski lider izrazio je saučešće rukovodstvu i narodu Irana zbog brojnih ljudskih žrtava i naglasio da „Rusija osuđuje izraelske postupke, koji krše Povelju UN i međunarodno pravo“.

Sljedećeg dana, Putin je još jednom osudio izraelsku operaciju u telefonskom razgovoru s američkim predsjednikom Donaldom Trampom.

„Zlatni“ dogovor Moskve s Teheranom

Nije iznenađenje to što je Rusija ukorila Izrael zbog napada na Islamsku Republiku. Iran je dugo bio bliski partner Rusije, između ostalog i zbog toga što su obje zemlje pod strogim sankcijama Zapada. Njihov odnos postao je bliži nego ikad nakon što je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu u februaru 2022.

Zapadni saveznici optužili su Iran da Rusiju snabdijeva vojnim dronovima, koji su na kraju korišćeni i za napad na civilnu infrastrukturu Ukrajine. Prema izvještajima medija, Moskva je, kako se pretpostavlja, platila za dronove najmanje 1,8 tona zlatnih poluga, vrijednih oko 104 miliona dolara, koje su prebačene iranskoj kompaniji Sahara Thunder. Takođe procjenjuje da je Iran zatražio od Rusije pomoć u realizaciji svog nuklearnog programa.

Moskva ne bi željela da izgubi tako pouzdanog partnera, vjeruju analitičari. „Kremlj djeluje prema starom načelu iz Kurana: ’Bori se i vodi rat, ali ne krši pravila’“, ocjenjuje analitičar za Bliski istok Ruslan Sulejmanov. „Drugim riječima, Moskva, koja ima svoje interese i prisutna je na Bliskom istoku, radije bi da izbjegne bilo kakav nekontrolisani haos u regionu“, dodaje Sulejmanov.

Šansa Kremlja za napredak u Ukrajini

S druge strane, stručnjaci smatraju da Kremlj vjerovatno trlja ruke zbog odvlačenja pažnje Zapada od brutalnog rata protiv Ukrajine. U utorak je Rusija izvela jedan od najsmrtonosnijih napada na Kijev posljednjih mjeseci, u kojem je poginulo 14 ljudi, a desetine su ranjene.

Istovremeno, lideri G7 usredsredili su se na samitu u Kanadi na rješavanje eskalacije na Bliskom istoku na samitu. Pa i sastanak Volodimira Zelenskog i Donalda Trumpa je otkazan, nakon prevremenog odlaska američkog predsjednika sa samita.

Ruslan Sulejmanov vjeruje da je u najboljem interesu Kremlja da se američkim i evropskim političarima odvrati pažnja od onoga što se događa u Ukrajini. „U tom kontekstu, Putin bi mogao da iskoristi priliku za pokretanje ofanzive ili izazivanje neke druge vrste problema“, kaže stručnjak.

Vojna pomoć veoma malo vjerovatna

Nakon pokretanja izraelske vojne operacije u Iranu, iranski parlament ratifikovao je Ugovor o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu sa Rusijom. Uprkos takvom ambicioznom nazivu, ugovor ne uspostavlja pakt o međusobnoj odbrani i ne obavezuje strane na pružanje vojne pomoći jedna drugoj u slučaju napada. Umjesto toga, on samo predviđa da se potpisnice uzdrže od pomaganja protivnicima one druge strane.

Analitičarka za Bliski istok Marijana Belenkaja, koja je napustila Rusiju nakon izbijanja rata u Ukrajini i sada živi u Izraelu, smatra da je vrlo malo vjerovatno da će Moskva ponuditi Iranu bilo kakvu direktnu vojnu podršku, barem ne zvanično i javno. „Nema potrebe za tim, pogotovo zato što Moskva pokušava da obnovi ili poboljšati odnose sa Vašingtonom – iako se ne može u potpunosti isključiti neka zakulisna umiješanost“, smatra Belenkaja.

Rusija kao posrednik između SAD i Irana

Prema Belenkaji, Vladimir Putin je iskren kada se radi o nedavnim javnim ponudama da djeluje kao posrednik između Irana i njegovih protivnika. Prema njenim riječima, prošle godine Putin je navodno savjetovao Hamneiju da se vrati za pregovarački sto. U nedavnom intervjuu za američki ABC njuz, Donald Tramp je rekao da je otvoren za posredovanje Rusije u tom sukobu.

Rusija kao posrednik vjerovatno ne može da izvrši pritisak na Iran onako kako su to učinile SAD, ali može da posluži kao kanal za komunikaciju, smatra Mariana Belenkaja.

Tokom indirektnih pregovora između Sjedinjenih Država i Irana u aprilu, zaista se očekivalo da će Rusija igrati značajnu ulogu u slučaju nuklearnog sporazuma sa Iranom.

Britanski dnevnik Gardijan izvijestio je da se Moskva razmatra kao potencijalno odredište za iranske zalihe visoko obogaćenog uranijuma, a mogla bi da posluži i kao nepristrani arbitar u slučaju bilo kakvog kršenja sporazuma. Taj dogovor sugerisao je da će Rusija vratiti iranski visoko obogaćeni uranijum natrag u zemlju ako SAD prekrše sporazum.

Ako bi se takav dogovor postigao, trenutni garanti sporazuma iz 2015, Njemačka, Francuska i Velika Britanija, izgubili bi svoje uloge.