- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
18. 06. 2025. 11:22
SAD će „dokrajčiti“ iranski nuklearni program?
Kada američki predsjednik Donald Tramp ćuti duže vrijeme, situacija mora biti zaista kritična. „Znamo da je Trampov tim često do sada javno iznosio informacije“, podsjeća novinar CNN-a ispred Bijele kuće. Ali sada je sve potpuno tajno. Ključno pitanje je dakle: hoće li predsjednik da naredi vojnu operaciju u Iranu? Ili jednostavno koristi vojni pritisak kako bi prisilio iranski režim na sporazum o svom nuklearnom programu?
Savez za nacionalnu bezbjednosti SAD sastao se u Bijeloj kući u utorak poslijepodne. Bilo je naznaka da je Tramp sve bliže ideji o napadu na Iran. U poruci na platformi Truth Social, njegov potpredsjednik, Džej Di Vens, pokušao je da umiri javnost. Predsjednikov fokus, kako je rekao, jeste na zaštiti sopstvenih vojnika i građana. On bi sada trebalo da odluči da li su potrebne daljnje akcije kako bi se okončalo obogaćivanje uranijuma u Iranu.
SAD povećavaju vojno prisustvo
Vašington je u procesu raspoređivanje više borbenih aviona i ratnih brodova u regionu. „Pritisak na Iran sada je ogroman“, kaže bivši vrhovni komandant NATO Vesli Klark za CNN. On pritom koristi izraz „velika diplomatska poluga“. Uticaj izraelskih i američkih vazdušnih snaga sada je višestruko povećan. „S dodatnim mogućnostima snabdijevanja gorivom u vazduhu, borbeni avioni sada mogu satima da dejstvuju iznad iranskog vazdušnog prostora“, rekao je Klark.
Međutim, ima i otpora takvom pristupu. Demokratski kongresmen Set Multon jasno se protivi učešću Sjedinjenih Država u napadima na Iran. „Ne možemo da gubimo vrijeme na još jedan rat na Bliskom istoku. Potrebni su nam naši vojni resursi kako bismo odvratili Kinu, to je primarna prijetnja našoj nacionalnoj bezbjednosti“, upozorio je.
Bolja opcija, kako smatra, bio bi dogovor sa Iranom o njegovom nuklearnom programu. Multon, inače član Odbora za oružane snage Predstavničkog doma, vjeruje da bi to obezbijedili sistem kontrole i ravnoteže. Međutim, kako upozorava, u slučaju američkih vazdušnih napada, režim bi čak mogao da nastavi s izgradnjom nuklearne bombe.
SAD imaju oružje za uništavanje bunkera
Republikanski senator Lindsi Grejem, je pak s druge strane, pozvao Trampa da jednom zauvijek okonča iranski nuklearni program: „Radi o tome da se iranskim nuklearnim ambicijama zauvijek ugasi svijetlo. Izraelu je u tome potrebna naša pomoć i nadam se da će predsjednik pružiti potrebnu pomoć kako bi se posao završio i uništio i posljednji podzemni nuklearni objekat.“
Smatra se da Izrael može da uništi iranske nuklearne objekte, posebno podzemni objekat u Fordou, samo oružjem američke vojske za uništavanje bunkera. Tu se prije svega radi o projektilima poput precizno navođenog GBU-57, tzv. „penetratora“ koji teži gotovo 14 tona i koji je posebno razvijen za ciljeve duboko ispod zemlje. Međutim, taj projektil je suviše glomazan i pretežak da bi izraelsko vazduhoplovstvo moglo da ga nosi do cilja. Za to bi bili potrebni američki bombarderi B-2 ili B-52.
Ali ni upotreba zračne snage ne bi bila dovoljna, procjenjuje bivši general NATO Vesli Klark: „Ako želite temeljno da uništite nuklearni program i da djelujete protiv ljutitog režima koji će stalno da pokušava da obnovi objekte, to će onda biti moguće samo sa specijalnim snagama na terenu.“
Desetine hiljada američkih vojnika u regionu
Postoji i rizik od odmazde Irana. Više od 40.000 američkih vojnika stalno je stacionirano u regionu. Oni bi mogli da postanu mete iranskih kontranapada.
Takozvana izolacionistička grupa unutar Trampovog pokreta jasno se protivi vojnoj akciji u Iranu. „SAD bi trebalo da se klone rata na Bliskom istoku“, zahtijeva bivši voditelj Foks njuza Taker Karlson. To nije u interesu Sjedinjenih Država, a upravo je to predsjednik obećao tokom predizborne kampanje, podsjeća Karlson.