Dijana Roščić (izvor: ARD)  [ DW ]

14. 06. 2025. 08:56

Njemačka u krizi: Savjetuju se „reforme“

Njemačka privreda je već dvije godine u recesiji. Za ovu godinu mnogi stručnjaci očekuju stagnaciju. Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) je nešto optimističnija i predviđa rast od 0,4 odsto. Za 2026. godinu prognozira se rast od 1,2 odsto.

OECD očekuje podsticaje za privredu kroz rast investicija, kao i potrošnje domaćinstava i države. Izvoz će, međutim, vjerovatno ostati izazovan – posebno zbog tinjajućeg trgovinskog spora sa SAD. Za 2025. godinu predviđa se pad izvoza od 0,3 odsto, dok se za 2026. očekuje blagi rast od 0,6 odsto.

„Dalje ubrzanje strukturnih reformi ključno je za oživljavanje privrednog rasta u Njemačkoj", rekao je generalni sekretar OECD-a Matijas Korman ove sedmice u Berlinu, kada je zajedno sa njemačkom ministarkom privrede Katerinom Rajhe predstavio izvještaj OECD-a na 150 stranica.

Nedostatak stručne radne snage

„Nedostatak stručne radne snage prijeti da postane velika prepreka za privredni rast", stoji u izvještaju.

Koliko ozbiljno ovaj problem pogađa preduzeća, pokazuje istraživanje za 2022. i 2023. godinu. Preko 81 odsto anketiranih njemačkih firmi borilo se sa nedostatkom radne snage. Oko 36 odsto njih čak je prijavilo „ozbiljan nedostatak". Time je problem u Njemačkoj izraženiji nego u bilo kojoj od 34 analizirane privrede.

Prema mišljenju OECD-a Njemačka mora bolje da uključi žene i starije osobe na tržište rada kako bi suzbila nedostatak kvalifikovanih radnika.

Njemačka privreda pati zbog sve većeg broja zaposlenih na skraćeno radno vrijeme. U svim djelovima populacije raste broj ljudi koji rade skraćeno – a naročito među ženama, roditeljima i starijima.

Između ostalog, potrebne su bolje mogućnosti za brigu o djeci, kako bi i roditelji mogli ponovo da rade puno radno vrijeme.

Njemačka poreskim modelom favorizuje nejednake prihode među supružnicima, zbog čega se ženama često ne isplati da rade više. OECD preporučuje ukidanje takozvanog „Ehegattensplitting"-a (poreske olakšice za bračne parove), kao i podsticaja za raniji odlazak u penziju.

Prema mišljenju OECD-a, više ljudi bi trebalo uključiti na tržište rada i putem imigracije.

Povećanje poreza na nepokretnu imovinu

Kako bi se povećali prihodi opština, stručnjaci se zalažu za višu osnovicu poreza na nepokretnu imovinu. Do sada su prihodi bili niski, „iako su cijene zgrada i zemljišta znatno porasle". Potrebno je koristiti „ažurirane vrijednosti nekretnina" za utvrđivanje poreza.

OECD takođe kritikuje brojne poreske izuzetke – na primjer kod poreza na nasljedstvo ili kod PDV-a. Potrebne su promjene kako bi se u narednom koraku omogućilo „smanjenje visokih poreza na rad".

OECD se osvrće i na energetsku politiku, pa se između ostalog zalaže za niže naknade za korišćenje mreže u regionima gdje se proizvodi mnogo „zelene" energije. „Pošto su mnogi od tih regiona ekonomski slabiji, usklađivanje mrežnih naknada ili dodatni podsticaji za preseljenje firmi u oblasti koje se snabdijevaju obnovljivim izvorima energije mogli bi da podrže ciljeve regionalnog razvoja i ekološke transformacije."

Prema OECD-u, postoji potreba za djelovanjem kada je riječ o nedovoljnoj digitalizaciji javne uprave. Takođe, ukupno gledano, ima previše birokratskih prepreka, što usporava privrednu dinamiku i ograničava rast produktivnosti.

Nova vlada, koju čine Unija (CDU/CSU) i SPD, mora da obezbijedi veću predvidivost kako bi podržala potrošnju. Tome bi doprinijelo i brzo donošenje budžeta za 2025. Crno-crvena koalicija planira da to učini krajem juna, zajedno sa zakonom o osnivanju specijalnog fonda od 500 milijardi eura za modernizaciju infrastrukture. Taj fond, uz ustavne izmjene za jačanje Bundesvera, čini srž finansijskih planova.

Pohvale energetskoj politici „semafor" koalicije

OECD je bivšoj „semafor" vladi (SPD, Zeleni, FDP) dao solidnu ocjenu. Na energetsku krizu, na primjer, reagovala je odlučno:

„Obimne državne mjere podrške i brzo djelovanje vlade kako bi se ruski gas iz gasovoda zamijenio gasom iz drugih izvora spriječili su dublji privredni pad."

OECD takođe pozitivno ocjenjuje „brz razvoj obnovljivih izvora energije". Ipak, „i dalje postoje strukturni izazovi koji su usporavali rast još prije pandemije" navodi OECD u izvještaju.