Sabine Kinkarc  [ DW ]

30. 05. 2025. 07:28

Nema više „turbo“ državljanstva: šta sve planira Njemačka?

Šta je odlučeno?

1. Spajanje porodica

Njemačka vlada namjerava da obustavi spajanje porodica za određenu grupu izbjeglica u Njemačkoj na dvije godine. Izuzeci su predviđeni samo iz humanitarnih razloga, na primjer u slučajevima teških bolesti.

Kao prvi korak, kabinet je u srijedu (28. maj) odobrio odgovarajuću zakonsku izmjenu. Konačnu odluku donosi Bundestag, odnosno parlament. Tamo većinu imaju stranke vladajuće koalicije, Demohrišćani (CDU/CSU) i Socijaldemokrate (SPD). Nakon toga, Bundesrat – gornji dom njemačkog parlamenta koji okuplja predstavnike 16 saveznih pokrajina – takođe mora da odobri izmjenu zakona.

Savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (CSU) želi da zakon stupi na snagu prije ljetnje parlamentarne pauze, i ponovo je naglasio da su gradovi i opštine preopterećeni prijemom i integracijom izbjeglica. „Prvo: porodice se ne doseljavaju, to donosi direktno rasterećenje. Drugo: šalje se poruka svijetu da ovaj mehanizam više ne funkcioniše kada se jedan član porodice odluči da krene na put, i to takođe donosi rasterećenje.“

2. Državljanstvo

Ubrzano sticanje njemačkog državljanstva nakon tri godine za posebno dobro integrisane doseljenike više neće biti moguće. Ta odredba, koju je uvela prethodna vlada (SPD, Zeleni i FDP), biće potpuno ukinuta.

3. Zvanično formulisan cilj: Ograničenje migracije

Zakon o boravku biće preformulisan. Zakonske odredbe više neće služiti isključivo za kontrolu migracije. U budućnosti će cilj biti „kontrola i ograničavanje migracije“.

Koga to pogađa?

Izmjene zakona o državljanstvu pogađaju sve koji žele da dobiju njemački pasoš. U budućnosti će biti neophodno najmanje pet godina neprekidnog boravka u Njemačkoj prije nego što se može podnjeti zahtjev za državljanstvo. Među uslovima su dobro poznavanje njemačkog jezika i stalno zaposlenje. U 2024. godini više od 200.000 ljudi je dobilo njemačko državljanstvo – najviše u poslednjih 25 godina.

Obustava prava na spajanje porodica pogađa tzv. osobe sa supsidijarnom zaštitom. To su izbjeglice koje nisu progonjene u smislu Ženevske konvencije o izbjeglicama, niti imaju pravo na politički azil, ali im u matičnoj zemlji prijeti ozbiljna opasnost, npr. zbog građanskog rata.

Osobe sa supsidijarnom zaštitom imaju manja prava od osoba sa regularnim izbjegličkim statusom. Evropski sud za ljudska prava je to potvrdio. U Njemačkoj živi oko 388.000 ljudi sa tim statusom – većina iz Sirije, a mnogi i iz Avganistana i Iraka.

Šta trenutno važi za spajanje porodica?

U Njemačkoj su 2011. godine prvi put priznate izbjeglice sa supsidijarnom zaštitom. Tada nisu imali pravo da dovedu supružnike i djecu. To se promijenilo početkom 2015. godine. Nakon što je sredinom te godine veliki broj izbjeglica iz Sirije stigao u Njemačku, pravo na spajanje porodice je ponovo obustavljeno.

Od 2018. godine na snazi je kvota, prema kojoj najviše 1.000 članova uže porodice mjesečno može da dobije vizu za Njemačku. Nikada nije postojalo zakonsko pravo na spajanje porodice – odobrenje je bilo prepušteno diskrecionom pravu nadležnih organa. Zahtjev se mora podnjeti njemačkom diplomatskom predstavništvu u inostranstvu. Tokom 2023. i 2024. izdato je oko 12.000 viza godišnje.

Kako vlada opravdava svoju migracionu politiku?

CDU i CSU žele da smanje broj ljudi koji kao izbjeglice dolaze u Njemačku. „Otvoreni smo za legalnu migraciju na naše tržište rada i u naše društvo“, rekao je ministar unutrašnjih poslova Dobrint u Bundestagu. Kod tzv. „ilegalne“ ili „neregularne“ migracije, dakle kada ljudi dolaze u Njemačku bez kontrole, granica opterećenja je prema njegovim riječima već premašena.

Odmah po preuzimanju dužnosti, Dobrint je naredio pojačane kontrole na granicama i vraćanje čak i tražilaca azila. Sada slijede dodatne mjere. „Naš cilj je da uklonimo faktore privlačenja, koji su podstakli dolazak ljudi u Njemačku“, rekao je Dobrint nakon sjednice kabineta.

Koje su kritike mjera?

Zeleni i stranka Levice su protiv pooštravanja mjera, dok desničarskoj AfD – koja se djelom smatra ekstremističkom – ove mjere nisu dovoljne.

Poslanica Levice Klara Binger nazvala je to „početkom ledenog doba u migracionoj politici“. To će „negativno promijeniti društvo i otežati ravnopravan, solidarni suživot“. „Migracioni zaokret“, kako kaže, nije ništa manje nego „odstupanja od humanosti i ljudskih prava“.

Organizacija „Pro Azil“ naziva obustavu spajanja porodica „zakonom o uništavanju porodica“. To je katastrofa za ljude koji su pobjegli od rata i progona. Majke, očevi i djeca nastavljaju da žive u opasnosti i strahu, njihove porodice ostaju razdvojene. Legalni i bezbjedni putevi za bjekstvo se zatvaraju.

I crkve odbacuju obustavu spajanja porodica. Ta je „etički veoma upitno“ i negativno utiče na integraciju, rekao je hamburški nadbiskup Štefan Hese u jednom intervjuu. Ustav posebno štiti porodicu.

Da li postoji i podrška?

Savjet stručnjaka za integraciju i migraciju (SVR) kritikuje obustavu spajanja porodica, ali ukidanje mogućnosti dobijanja državljanstva nakon tri godine smatra opravdanim. Time se, kako kažu, koriguje utisak da se do njemačkog državljanstva dolazi previše lako.

Trenutna regulativa je dovela do toga „da se do državljanstva može doći brže nego do prava na stalnu boravišnu dozvolu. To je teško objasniti i ne odražava važnost zakona o državljanstvu“, rekao je predsjednik SVR-a Vinfrid Klut u jednom intervjuu.

*ovaj članak je najpre objavljen na njemačkom jeziku