Luboš Palata (Prag)  [ DW ]

29. 05. 2025. 09:49

Led između Praga i Bratislave

Češko-slovački odnosi su, nakon mirnog razlaza Čehoslovačke 1992. godine, izuzetno bliski i obilježeni povjerenjem.

Vlade se podržavaju i sarađuju u oblasti odbrane, u obje zemlje se ljudi mogu sporazumjevaju na oba jezika, a desetine hiljada mladih Slovaka studira na češkim univerzitetima, koji važe za kvalitetnije od slovačkih.

Prvo inostrano putovanje čeških i slovačkih šefova država uvjek vodi u susjednu zemlju, a bar jednom godišnje održavali su se zajednički sastanci vlada. I u ispitivanjima javnog mnjenja, obje zemlje su redovno bile među najpopularnijima jedna drugoj.

Kraj „izuzetnih“ odnosa?

Međutim, otkako je premijer Robert Fico opet preuzeo vlast u Slovačkoj u oktobru 2023, odnosi su znatno zahladnjeli.

Nacionalistička vlada, inspirisana mađarskim premijerom Viktorom Orbanom i orijentisana ka Rusiji, ušla je u sukob sa proukrajinskom češkom vladom Petra Fjale. Toliko da je Prag u martu 2024. otkazao tradicionalni zajednički sastanak dveju vlada.

„Izuzetni odnosi“ su na neodređeno vrijeme prekinuti, saopšteno je u češkoj prestonici.

„Ne smatramo da je prikladno da u narednim nedeljama ili mjesecima vodimo razgovore sa vladom Slovačke Republike“, rekao je premijer Fjala novinarima. „Ne može se sakriti da postoje znatna neslaganja u važnim spoljnopolitičkim pitanjima.“

Fico, koji je naredio prekid vojne pomoći Ukrajini i započeo obnavljanje odnosa sa Moskvom, potom je optužio Fjalinu vladu za ratno huškanje.

„Primjećujemo da je češka vlada odlučila da ugrozi naše odnose samo zato što je zainteresovana za podršku ratu u Ukrajini, dok slovačka vlada želi otvoreno da govori o miru“, poručio je Fico na društvenim mrežama.

Iako je saradnja na praktičnim projektima nastavljena na nižem nivou, od prisnosti i razumjevanja iz prethodnih godina više nema ni traga. Pogotovo jer se nastavlja približavanje Slovačke Rusiji. Kulminiralo je nedavno učešćem Fica na moskovskim proslavama 9. maja – kao jedinog premijera iz Evropske unije.

Sve dublji jaz i među stanovništvima

Politički razvoj događaja u Slovačkoj, gdje vlast postupa protiv javnih medija i kulturnih institucija i otežava borbu protiv političke korupcije, takođe izaziva negativne reakcije u susjednoj zemlji.

Zahlađenje odnosa sada se već osjeća i među građanima. Prema godišnjoj anketi češkog instituta za istraživanje javnog mnjenja STEM, objavljenoj prije nekoliko dana, Slovačka je pala sa tradicionalnog prvog na deseto mjesto na lestvici popularnosti među Česima.

„Stav češke javnosti prema drugim zemljama i stranim političarima u 2025. godini ostaje uglavnom stabilan, ali aktuelno istraživanje bilježi jasan pad popularnosti Slovačke i Sjedinjenih Američkih Država“, stoji na sajtu organizacije.

„Značajan pad pozitivnih ocjena, nakon trenda opadanja u prethodne dvije godine, najvjerovatnije je povezan sa trenutnom političkom situacijom u zemlji, gdje su se odnosi sa Češkom zahladneli nakon stupanja na dužnost Ficove vlade“, objasnila je STEM-ova analitičarka Silvija Peti.

Zahlađenje se dodatno ubrzalo kada je prije godinu dana izrazito prozapadnu i u Češkoj izuzetno popularnu predsjednicu Zuzanu Čaputovu zamijenio Ficov kandidat Peter Pelegrini.

„Pelegrinija pozitivno doživljava 38 odsto Čehinja i Čeha, što je znatno manje nego što je bilo kod njegove prethodnice Čaputove, koja je u poslednjoj godini mandata imala podršku 68 odsto Čehinja i Čeha“, rekla je Peti.

Svaki peti Slovak uz Rusiju

Velika neslaganja između dvije zemlje postoje i kada je riječ o Ukrajini. Prema anketi instituta CVVM iz aprila, 58 odsto Čeha podržava vojnu pomoć Ukrajini. U Slovačkoj, prema anketi IPSOS-a s početka godine, ta brojka je samo 16 odsto.

Trećina birača Ficove vladajuće stranke Smer i 20 odsto svih Slovaka čak priželjkuje pobjedu Rusije nad Ukrajinom. U Češkoj to želi samo sedam odsto stanovništva.

Slovački nedeljnik Tužden istakao je da je češki predsjednik Petr Pavel tokom vikenda uoči 8. maja u Praškom dvorcu primio ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, dok je Fico nekoliko dana kasnije odao počast Vladimiru Putinu u Moskvi. Fotografije iz Praškog dvorca i iz Kremlja pokazale su karakter dva suprotstavljena svijeta, komentarisao je glavni urednik Štefan Hrib.

Slovačka opozicija rado viđena u Pragu

Vladini političari u Bratislavi pokušavaju da umanje značaj distance između Praga i Bratislave.

„Osnovna poruka treba da bude da, uprkos ponekad različitim stavovima na nivou vlada, pa čak i šefova država, naša zajednička osnova još uvjek postoji“, rekao je za DW portparol slovačkog parlamenta i potpredsjednik koalicione stranke Hlas, Rišard Raši.

On napominje da je prije čeških izbora u oktobru zajednički sastanak vlada nezamisliv, ali: „Vjerujem da ćemo se nakon izbora ponovo vratiti za pregovarački sto.“

Dobre odnose s Pragom njeguje slovačka opozicija, predvođena strankom Progresivna Slovačka. Njihovi političari primaju se u češkoj prestonici u posjetu na najvišem nivou, kao što je bio slučaj sa predsjednikom stranke Mihalom Šimečkom i bivšim ministrom spoljnih poslova Ivanom Korčokom.

On je na predsjedničkim izborima prošle godine tijesno izgubio, a onda se pridružio Progresivnoj Slovačkoj. DW-u je prilikom posjete Pragu rekao: „Želim Česima da poručim: vjerujte mi, u Slovačkoj postoji politička alternativa u obliku opozicije i Progresivne Slovačke. Ona će vratiti Slovačku iz periferije Evrope nazad u njeno središte i obnoviti predivne češko-slovenačke odnose.“

Progresivna Slovačka od početka godine vodi u svim anketama i trenutno bi, zajedno sa ostalim opozicionim strankama, imala većinu u parlamentu.

U Češkoj, pak, uoči izbora u oktobru vodi pokret ANO praškog oligarha Andreja Babiša. On ne skriva svoju naklonost prema Ficu i Orbanu. Političko otuđenje između dveju zemalja moglo bi se, dakle, nastaviti – ali u suprotnim okolnostima.