Srećko Matić  [ DW ]

27. 05. 2025. 14:48

Afera Dizelgejt: „Folksvagen kašlje, a Njemačka ima grip“

„Kad Folksvagen zakašlje, Njemačka dobije grip“ – dijagnoza Brite Koneman potvrdila se kao tačna. Ekonomska ekspertkinja vladajuće stranke CDU tom rečenicom je prije nekoliko mjeseci opisala krizu u najvećem njemačkom koncernu. Automobilska industrije ključna je privredna grana, od njenog poslovanja zavise milioni radnih mjesta u zemlji.

Folksvagen „kašlje“ već godinama. Kulminacija krize su presude objavljene ovog ponedjeljka (26. maj) u Braunšvajgu, kojima su četvorica menadžera proglašeni krivim u aferi „Dizelgejt“. Presude su nepravosnažne.

Skoro deset godina nakon što je u SAD otkrivena manipulacija na dizel-motorima, prvi put je neki sud u Njemačkoj izrekao zatvorske kazne zbog lične odgovornosti optuženih za „posebno težak slučaj prevare“.

Skandal u skandalu

Deset godina za prve presude menadžerima Folksvagena? Deset godina za krivično-pravni epilog najvećeg privrednog skandala u njemačkoj poslijeratnoj istoriji?

To je skandal u skandalu, tvrde kritičari. Dodaju i da bi u SAD sudski postupak bio mnogo brži. „Dizelgejt“ je Folksvagen, prema navodima koncerna iz Volfsburga, do sada koštao oko 33 milijarde eura.

Još uvijek su u toku ostali procesi, u kojima je optuženo nekoliko desetina aktera. Juče optuženi, kako su rekli njihovi branioci, imaju osjećaj da su „pijuni“ koji su žrtvovani, dok se velikim ribama, kako kažu, i dalje ne sudi.

Presude u Braunšvajgu su dokaz da manipulacija s izduvnim gasovima nije bila „muljaža“ za koju su odgovorni samo nižerangirani inženjeri. To je crno na bijelo dokaz da se radilo očigledno o kriminalnom sistemu koji je forsirao srednji i viši sloj menadžmenta.

Jedno od ključnih pitanje i dalje je naime: šta je o manipulisanom softveru znao tadašnji šef Folksvagena Martin Vinterkorn? Da li je moguće da menadžer kojeg je pratio glas da zna sve o poslovanju koncerna, da u dušu poznaje motore svojih vozila, da zna praktično sve o svakom šrafu koji se ugrađuje u vozila – da li je moguće da taj čovjek nije znao ništa o „Dizelgejtu“?

Proces protiv Vinterkorna je izdvojen, zbog njegovog lošeg zdravstvenog stanja u ovom trenutku je nejasno kada bi on (i da li će uopšte) da sjedne na optuženičku klupu? „Mister Folksvagen“ odbacuje sve optužbe.

Ogromna šteta po reputaciju

Zbog „Dizelgejta!“ je njemačka automobilska industrija pretrpela ogromnu štetu po reputaciju. Narušen je i ugled brenda „Made in Germany“. I to u najvažnijoj grani industrije.

„Brojke to jasno pokazuju. Za njemačku privredu Folksvagen je važniji nego kompletna trgovinska razmjena sa Grčkom“, plastično je to objasnio je Karsten Brzeski, glavni ekonomista banke ING, za tabloid Bild: „U auto-branši je Folksvagen glavni igrač. Kad div počne da tetura, onda se sve ljulja.“

A taj div je decenijama dobro zarađivao na dizel-tehnologiji. Možda je upravo ta zarada „kriva“ za to što nisu počeli na vrijeme da se razvijaju alternativni pogoni? Profit je počeo da opada baš nekako prije desetak godina, nakon otkrivanja afere „Dizelgejt“.

Umjesto da milijarde investira u istraživanje i razvoj novih pogonskih opcija, Folksvagen je taj novac morao da uloži u saniranje afere od koje se još nije oporavio. Umjesto da inženjeri traže „čiste“ varijante pogona, oni su tražili (i pronašli) način kako da manipulišu motore. Podsjetimo: vozila u kojima su se nalazili ti motori emitovala su i do 35 puta više štetnih materija nego što je bilo dozvoljeno.

Afera „Dizelgejt“ razotkrila je razmjere kriminalne energije koja je godinama bila prisutna u auto-industriji. Ali je, kako kažu neki poznavaoci, razotkrila i problematičan odnos prema privrednom kriminalu.

Sporo procesuiranje „Dizelgejta“

Institut njemačke privrede procijenio je da godišnja šteta koja nastaje ilegalnim aktivnostima u ekonomskim vodama iznosi više od dvije milijarde eura. To je otprilike dvije trećine ukupne štete do koje u Njemačkoj dođe zbog svih mogućih krivičnih djela.

Ekonomski kriminal koči privredni rast, ocjenjuje nedjeljnik „Cajt“. Sama činjenica da se tako sporo i tako neefikasno pravno procesuira „Dizelgejt“, kao najveći slučaj privrednog kriminala, ugrožava i njemačku nacionalnu ekonomiju, piše hamburški list.

Presporo procesuiranje „Dizelgejta“ moglo bi da potkopa čak i povjerenje u pravnu državu, piše „Frankfurter algemajne cajtung“ (FAZ). Zahtijeva se bolja saradnja nadležnih institucija i angažovanje više ljudi koji bi radili na takvim slučajevima.

Berlinski „Tagescajtung“ dodaje da je presuda iz Braunšvajga samo „možda mala zadovoljština“ vlasnicima automobila s manipulisanim motorima, ali „ništa više od toga“.

Samo jedno mračno poglavlje?

U njemačkim medijima spominju se čak i glasine da bi preostali slučajevi povezani s „Dizelgejtom“ mogli da budu obustavljeni, jer sve ionako suviše dugo traje i zato što se sve to „izgubilo iz vidokruga javnosti“.

Magazin „Špigel“ zaključuje da je ta afera unijela „duboku nesigurnost“ kod Folksvagena po pitanju buduće strategije poslovanja, i napominje da postoji ipak „šansa da Dizelgejt ostane samo jedno mračno poglavlje u inače uspješnoj istoriji koncerna“.

A ta šansa je, dodaje „Špigel“, kriza Folksvagenovog konkurenta, Tesle, koji prodaje sve manje električnih vozila u Evropi.