Andrea Jung-Grim (po agencijama)  [ DW ]

20. 05. 2025. 13:07

Njemačka: Značajan porast političkog kriminala u zemlji

U Njemačkoj je prošle godine počinjeno više od 84.000 politički motivisanih krivičnih djela – više nego ikada prije otkako je 2001. uvedena nacionalna statistika. U poređenju s 2023. godinom broj kaznenih djela s političkom motivacijom, poznatih policiji, porastao je za oko 40 odsto.

To proizlazi iz kriminalističke statistike za 2024. godinu koju su ovog utorka (20. maj) u Berlinu predstavili savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (CSU) i predsjednik Saveznog kriminalističkog ureda (BKA) Holger Minh.

BKA kao uzroke tog rasta navodi, između ostalog, izbore i sukob na Bliskom istoku. Osim izbora za Evropski parlament u junu 2024. održali su se i izbori za pokrajinske parlamente u Saksoniji, Tiringiji i Brandenburgu, a djelimično su i ponovljeni savezni izbori u Berlinu. Uz to, već se računalo i sa prijevremenim saveznim izborima.

Porast broja zločina iz mržnje

Najveći porast u 2024. zabilježen je kod krivičnih djela koja su navodno bila desno motivisana. Prema policijskoj statistici, njihov broj porastao je u poređenju s prethodnom godinom s 28.945 na 42.788.

Ako okolnosti krivičnog djela ili stav počinioca upućuju na to da je djelovao iz predrasuda – recimo u vezi s etničkim porijeklom, vjerskom pripadnošću ili polom – policija govori o takozvanom zločinu iz mržnje. U 19.481 slučaju policijski službenici su kao motiv vidjeli „ksenofobiju“.

Krivična djela u kontekstu rata na Bliskom istoku

I među 4.107 nasilnih krivičnih djela s političkom motivacijom posebno je visok procenat onih za koje policija navodi desnu pozadinu – oko 36 odsto. 762 nasilna djela – gotovo 19 procenata – policija je pripisala lijevom spektru.

U 6.236 slučajeva zabilježen je navodno antisemitski motiv. Od ukupno 7.328 politički motivisanih krivičnih djela koje je policija svrstala pod potkategorije „Izrael“ i „Palestina“, u 2.832 slučaja prepoznata je antisemitska motivacija počinilaca.

Velik dio od 793 politički motivisana nasilna krivična djela koja su u kontekstu bliskoistočnog sukoba postala poznata policiji, bio je povezan s demonstracijama i protesnim akcijama. To se može prepoznati po vrsti krivičnog djela – među njima 111 slučajeva narušavanja javnog reda i mira, te 385 krivičnih djela pružanja otpora.

Dobrint: „Hitno potrebna bezbjednosna ofanziva“

Savezni ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint je na predstavljanju najnovije kriminalističke statistike rekao da postoji „hitna potreba“ za „bezbjednosnom ofanzivom“. On je ukazao na planirano proširenje ovlašćenja organa bezbjednosti. Policiju i službe bezbjednosti takođe treba snažnije zaštititi, rekao je ministar i najavio da želi da podigne minimalnu kaznu za napade na zvaničnike s tri na šest mjeseci zatvora.

S obzirom na ponovni porast broja krivičnih djela s antisemitskom motivacijom, Dobrint se izjasnio za omogućavanje protjerivanja stranaca koji su počinili krivična djela motivisana neprijateljstvom prema Jevrejima, kao i onih koji su pravosnažno osuđeni na najmanje godinu zatvora.

Osim toga, ministar želi da napade nožem u načelu proglasi za zločin. Oni bi tada bili kažnjivi s minimalno jednom godinom zatvora, umjesto dosadašnjih šest mjeseci. Posljednji takav napad izvršen je prošle nedjelje kada je jedna osoba iz Sirije u Bilefeldu nožem povrijedila više ljudi. Počinilac je u međuvremenu uhapšen.