Nenad Krajcer, Anila Šuka  [ DW ]

16. 05. 2025. 09:44

Zašto njemačka vlada ukida funkciju izaslanika za Balkan?

Odlukom nove njemačke vlade s Fridrihom Mercom (CDU) na čelu, ukinuto je nekoliko funkcija specijalnih izaslanika – među njima i dužnost specijalnog izaslanika za zemlje Zapadnog Balkana. Ta funkcija uvedena je 2022. godine za vrijeme ministarke spoljnih poslova Analene Berbok (Zeleni) s ciljem da se podrži približavanje tog regiona Evropskoj uniji.

Koncentracija nadležnosti

Iz Ministarstva spoljnih poslova za Dojče vele objašnjavaju da je ta mjera dio sprovođenja centralnog cilja nove vlade: racionalizacije državnog aparata. Zadatke specijalnog izaslanika ubuduće bi trebalo da preuzmu nadležne radne jedinice. Kako se navodi, saradnja sa zemljama tog regiona i dalje ostaje intenzivna, Berlinski proces biće nastavljen, a proces pristupanja država Zapadnog Balkana Evropskoj uniji i dalje će se snažno podržavati. U taj proces trebalo bi pojačano da budu uključene i ambasade u pojedinim zemljama.

Novi kancelar Merc ne krije da je cilj nove vlade da nastup na međunarodnom planu bude jedinstven. U prethodnoj vladi koju su činile tri stranke, SPD, Zeleni i FDP, često su se mišljenja ministarstva spoljnih poslova (Zeleni) i kancelarskog kabineta (SPD) razilazila. Merc je i odabirom svog dugogodišnjeg saradnika i stranačkog kolege Johana Vadepula za mjesto novog njemačkog šefa diplomatije donio jasnu odluku u tom smjeru. A postavljanjem i trećeg jakog imena iz redova CDU kad je spoljna politika u pitanju, Guntera Krihbauma na mjesto državnog sekretara za Evropu, brojni specijalni izaslanici očigledno su postali suvišni. Ministarstvo spoljnih poslova se isto tako neće baviti ni klimom, kao što je to bio slučaj za vrijeme zelene ministarke Berbok.

Saracin će nedostajati

Dosadašnji nosila dužnosti izaslanika, Manuel Saracin takođe iz redova Zelenih, proteklih godina bio je vidljiv i angažovan predstavnik njemačke politike kada je Zapadni Balkan u pitanju. Redovno je putovao u zemlje regiona, učestvovao na sastancima na vrhu i posredovao između vlada. Posmatrači su hvalili njegovu dobru povezanost na terenu, kao i ulogu kontakt-osobe, kako za političke aktere, tako i za civilno društvo.

Posebno u okviru Berlinskog procesa za Zapadni Balkan, Saracin je imao ključnu ulogu u unapređenju sporazuma o regionalnoj mobilnosti, međusobnom priznavanju stručnih kvalifikacija i ekonomskoj saradnji, što su ujedno i najveći doprinosi formata Berlinski proces koji je prije više od deset godina pokrenula kancelarka Angela Merkel. Ukidanjem dužnosti gubi se i personalizovani glas Njemačke u regionu.

U prethodnoj vladi, Zapadni Balkan imao je posebno istaknuto značenje. U koalicionom sporazumu nove njemačke vlade region se, međutim, spominje samo usputno. Posebno je uočljivo da Zapadni Balkan i u prvom govoru kancelara Fridriha Merca pred Bundestagom, kao i u govoru novog ministra spoljnih poslova, nije bio ili je bio samo ovlaš spomenut – iako su dvojica dugogodišnjih poslanika CDU, ministar Johan Vadeful i deražvni sekretar za Evropu Gunter Krihbaum, među najistaknutijim poznavaocima Zapadnog Balkana. Oni su godinama oblikovali njemačku politiku prema tom regionu.

Različite reakcije stranaka

Ukidanje funkcije specijalnog izaslanika za Zapadni Balkan naišlo je na različite reakcije kod aktera u Berlinu s kojima je razgovarao DW. Boris Mijatović, poslanik sada opozicionih Zelenih u Bundestagu i predstavnik te stranke za politiku ljudskih prava, u razgovoru za DW izrazio je uzdržanu kritiku. Naglasio je da je pozicija specijalnog izaslanika bila ciljano pokrenuta inicijativa prethodne vlade kako bi se ubrzale EU-integracije zemalja Zapadnog Balkana.

„Veoma žalim što region Zapadnog Balkana u ovom mandatu neće dobiti specijalnog izaslanika njemačke vlade“, rekao je Mijatović. On je istovremeno najavio da će se u Bundestagu i dalje zalagati za vidljivost regiona i za proces proširenja.

Adis Ahmetović, poslanik vladajuće Socijaldemokratske partije Njemačke (SPD) u Bundestagu i dosadašnji izvjestilac njihove poslaničke grupe za Zapadni Balkan, u izjavi za DW je međutim pozitivno ocijenio tu odluku vlade. „Novi ministar spoljnih poslova dokazani je poznavalac regiona Zapadnog Balkana“, izjavio je Ahmetović. Zajedno s novim državnim ministrom za Evropu (Krihbaum), ta tema će, tvrdi Agmetović, postati „pitanje od vrhunske važnosti“. I u Bundestagu će poslanička grupa SPD-a zadržati svoj kurs i nastaviti da sa visokim prioritetom tretira jačanje i EU-integraciju država Zapadnog Balkana.

Ako se uzme u obzir da su Zeleni u novom sazivu Bundestaga u opoziciji, a da su socijaldemokrate s demohrišćanima (CDU/CSU) u novoj vladi, onda ne čude takva različita mišljenja bivših koalicionih partnera.

Iz poslaničke grupe CDU/CSU u Bundestagu do zaključenja ovog teksta nisu odgovorili na upit DW, pozivajući se na činjenicu da će parlamentarni odbori novog saziva njemačkog parlamenta, pa tako i onaj koji se bavi pitanjima Zapadnog Balkana, biti formirani tek sljedeće nedjelje.

Žaljenje na terenu

A za Manuelom Saracinom se već sada žali na terenu, posebno među predstavnicima nevladinog sektora, s kojima je političar Zelenih održavao tijesne kontakte.

„Pozicija specijalnog izaslanika veoma je važna za region, posebno ako tu poziciju zauzima neko ko je, poput gospodina Saracina, istinski zainteresovan za političku budućnost Zapadnog Balkana i neko ko poznaje i dubinski razume kompleksnost odnosa i procesa koji se odvijaju u našem delu Evrope. Zapadni Balkan predugo je bio van fokusa pažnje međunarodne zajednice, zamagljen iluzijom ’stabilokratije’“, rekla je za DW Vukosava Crnjanski, direktorka nevladine organizacije CRTA iz Beograda.