Anđelko Šubić  [ DW ]

16. 05. 2025. 10:33

Pregovori Rusije i Ukrajine u Istanbulu: šta je na stolu?

Kako je došlo do pregovora u Turskoj?

Sam Vladimir Putin predložio je „direktne pregovore“ sa Ukrajinom, nakon što su se pritisku na Moskvu da prekine osvajanja ipak pridružile i Sjedinjene Američke Države.

Ipak, na zahtjev Ukrajine i evropskih predstavnika da, dok se pregovara, oružje mora trideset dana na ćuti, vladar Kremlja dugo nije htio da da jasan odgovor. Nepoznanica je bila i da li će on lično da dođe u Istanbul – kao što je predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski jasno rekao da je spreman da dođe.

Na kraju nije bilo ni primirja, niti je Putin došao, ali pregovori bi trebalo ipak da počnu.

Zašto u Turskoj?

Kao i prilikom prvih razgovora u martu 2022. – dakle nedugo nakon izbijanja rata – Turska se ponovo ponudila da bude domaćin pregovora. Turska i dalje održava dobre, mnoge njene firme možda i „suviše dobre“ odnose s Rusijom, a kao jedina članica NATO nije se nakon početka rata pridružila zapadnim sankcijama.

Ipak, Turska i njen predsjednik Redžep Tajip Erdogan u stalnom su kontaktu i sa Kijevom. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski više puta je posljednjih godina posjećivao Tursku, posljednji put u martu 2024. Turska isporučuje i oružje Ukrajini, naročito strateški važne dronove. Isto tako, Turska nije priznala ruske teritorijalne dobitke u Ukrajini, a i ne osjeća se ugodno zbog toga što je jedini izlaz iz Crnog mora ruskoj floti direktno pod prozorima građana Istanbula.

Ko iz Rusije stiže u Tursku?

Sastavom svoje delegacije za pregovore Rusija je jasno pokazala da je, umjesto Putina, poslala ljude koji jedva da imaju ikakva ovlašćenja da preuzmu nekakve obaveze. Zelenski je više puta tražio da Putin lično dođe u Tursku kako bi s njim pregovarao. Sve do srijede – dakle dan prije nego što su razgovori prvobitno trebalo da započnu – Putin nije otkrivao da li će učestvovati. Potom je došla vijest da neće doći.

Rusku delegaciju predvodi predsjednikov savjetnik Vladimir Medinski. Bivši ministar kulture smatra se političkom „drugom ligom“, a na međunarodnoj sceni kritikovan je zbog širenja propagande Kremlja. Tako je, recimo, taj 54-godišnjak u školskim udžbenicima promovisao među istoričarima osporavano viđenje ruske i ukrajinske istorije. Stručnjaci i kritičari Kremlja optužuju ga za namjerne falsifikate i iskrivljavanje istorije.

Uz Medinskog, Moskva je u Tursku poslala i zamjenika ministra spoljnih poslova Mihaila Galuzina, kao i zamjenika ministra odbrane Aleksandra Fomina. U izaslanstvu je i Igor Kostjukov, šef ruske vojne obavještajne službe GRU. U razgovorima bi trebalo da učestvuju i stručnjaci iz Ministarstva odbrane, Generalštaba, Ministarstva spoljnih poslova kao i kabineta predsjednika.

Ko će pregovarati u ime Ukrajine?

To takođe dugo nije bilo jasno. Ukrajinski predjsednik Zelenski jeste doduše otputovao u glavni grad Turske, Ankaru, gdje se u četvrtak susreo s predsjednikom Erdoganom. Ali, kada je postalo jasno da ni Putin, a ni američki predsjednik Donald Tramp neće učestvovati u pregovorima, i Zelenski je objavio da neće tamo biti.

Na čelo ukrajinske delegacije Zelenski je poslao ministra odbrane Rustema Umerova. Svi ostali pregovarači su zamjenici šefova obavještajnih službi, viši generalštabni oficiri i jedan savjetnik šefa kabineta predsjednika.

Zašto su odloženi pregovori i kako će teći?

Trebalo je da razgovori počnu već u četvrtak. Najprije je, prema ruskim medijima, trebalo da počnu ujutru, zatim poslijepodne, da bi na kraju bilo jasno da tog dana niko neće sjesti za pregovarački sto. U pozadini je stajalo upravo pitanje sastava ruske delegacije i nivoa na kojem može da se vodi dijalog.

Sada bi, prema navodima Turske, trebalo da uslijedi dvostruki trilateralni razgovori: između SAD, Ukrajine i Turske, kao i između Rusije, Ukrajine i Turske. Da li će se održati i četvorostrani sastanak u formatu SAD–Rusija–Ukrajina–Turska, još nije odlučeno. U ime SAD učestvuje ministar spoljnih poslova Marko Rubio, baš kao i specijalni izaslanici Stiv Vitkof i Kit Kelog. Predsjednik Tramp odustao je od putovanja u Tursku nakon što je Putin objavio da neće učestvovati.

Šta traži Ukrajina, a šta Rusija?

Ukrajina, uz podršku EU i SAD, najprije insistira na prekidu paljbe od 30 dana. Prema mišljenju ukrajinskog rukovodstva, to je temelj za pregovore o dugoročnom mirovnom sporazumu.

Rusija je uoči planiranih razgovora naglasila da oni moraju da se vode „bez preduslova“. I šef delegacije, Medinski, ponovio je tu tvrdnju, a iz ruskog Ministarstva spoljnih poslova poručeno je da je njihova strana „spremna na ozbiljan rad“ kako bi se došlo do rješenja. No, pri tom bi moralo da se usredsredi na „uklanjanje uzroka sukoba“.

To je pokazatelj da Rusija ni ovoga puta neće odstupiti od svojih starih maksimalističkih zahtjeva – odustajanja Ukrajine od članstva u NATO, demilitarizacije zemlje, prisvajanje najvećeg područja Ukrajine do kojeg su prodrle ruske snage.

Što se može očekivati od pregovora?

Očekivanja su prilično uzdržana. Iako zapadni saveznici Ukrajine insistiraju na napretku, naročito kada je riječ o mogućem primirju, američki ministar spoljnih poslova Rubio izjavio je u četvrtak uveče: „Nemamo velika očekivanja od onoga što će se dogoditi sjutra.“ Prema njegovom mišljenju, „jedina šansa“ za kompromis postoji u direktnim razgovorima Putina i Trampa.

Zato su još glasnije postale kritike zbog Putinovog odsustva. Kako je izjavio i njemački kancelar Fridrih Merc, ruski predsjednik se „sam doveo u poziciju da je u krivu“. I britanski premijer Kir Starmer optužio je Moskvu za „odbijanje mira“. „Ako Rusija ne želi da sjedne za pregovarački sto, Putin mora da snosi posljedice“, upozorio je Starmer.

Evropska unija prijeti Rusiji dodatnim posljedicama ako i dalje bude odbijala da se složi s primirjem. Kako bi one trebalo da izgledaju, za sada nije jasno. Merc je ukazao na najnoviji paket sankcija EU, koji bi trebalo zvanično da bude usvojen u utorak. Ali, taj paket bio je planiran i prije nego što je Rusija uputila predlog za direktne pregovore.