Nik Martin  [ DW ]

13. 05. 2025. 07:17

Američko-kineski dogovor o carinama: kako do trajnog rješenja?

Sjedinjene Američke Države i Kina ovog ponedjeljka (12. maj) složile su se da se povuku s ivice ambisa u svom masovnom carinskom ratu koji je uzburkao finansijska tržišta i pojačao trgovinske tenzije. Dvije strane složile su se da od ove srijede, pa u narednih 90 dana, smanje međusobne carine na uvoz robe.

Do predaha je došlo nakon ozbiljnih pregovora u Ženevi tokom vikenda o takozvanim recipročnim carinama američkog predsjednika Donalda Trampa. Trebalo je da te carine ublaže trgovinski disbalans SAD, ali su one ujedno navele Peking da uzvrati sličnim mjerama.

Do ovog ponedjeljka, Kina je bila jedina zemlja kojoj je Tramp odbio da odobri pauzu u uvođenju carina.

Šta znamo do sada?

Američki trgovinski predstavnik Džejmison Grir i ministar finansija Skot Besent objavili su smanjenje carina na konferenciji za novinare u Ženevi u ponedjeljak ujutru.

Grir je rekao da će SAD smanjiti carine na kinesku robu sa čak 145 na 30 procenata. Zauzvrat, Kina će smanjiti svoje carine na uvoz iz SAD sa 125 na deset odsto.

Niže carine ostaće na snazi 90 dana kako bi se smirile tenzije i omogućili dalji pregovori.

Dva američka zvaničnika rekla su da su razgovori doveli do „značajnog napretka“ u rješavanju trgovinskog spora.

U saopštenju Bijele kuće navodi se da Kina i SAD napreduju „u duhu međusobnog povjerenja, kontinuirane komunikacije, saradnje i međusobnog poštovanja“.

Kinesko Ministarstvo trgovine nešto kasnije je saopštilo da je smanjenje carina „u skladu s očekivanjima proizvođača i potrošača u objema zemljama, kao i sa interesom dviju zemalja i zajedničkim interesom svijeta“.

Peking je pozvao SAD da „te razgovore uzmu kao osnovu za nastavak saradnje s Kinom i potpuno isprave pogrešnu praksu jednostranog povećanja carina...“

Kako su reagovala finansijska tržišta?

Najava SAD i Kine izazvala je rast na globalnim finansijskim tržištima. Azijski berzanski indeksi i američki fjučersi su skočili.

Hongkonški indeks Hang Seng povećao se za tri odsto, dok je Šangajski kompozitni indeks dobio skoro jedan procenat. U SAD su fjučersi S&P 500 porasli za skoro tri odsto rano u ponedjeljak, a tehnološki nastrojeni Nasdaq skočio je za gotovo četiri procenta.

Američki dolar ojačao je na mjesečni maksimum u odnosu na euro i jen.

Investitori su izrazili optimizam da će sporazum podstaći trgovinske sporazume i sa drugim američkim partnerima koji se suočavaju sa carinama u rasponu od deset do 49 odsto.

Besent je otkrio da su u toku razgovori sa 18 ključnih trgovinskih partnera SAD, napominjući da su neki predložili „veoma obećavajuće sporazume“.

Tržišta se oporavljaju od početnog haosa izazvanog Trampovim širokim recipročnim carinama, koje su dovele do velike rasprodaje akcija i američkog dolara.

Visoke carine na uvoz poremetile su trgovinu između dvije najveće svjetske ekonomije, povećavajući troškove za uvoznike i podstičući strahove od obnovljene inflacije.

Šta investitori misle o pauzi?

Taj Hui, glavni tržišni strateg za Azijsko-pacifički region u investicionom društvu JP Morgan Asset Management, ukazuje da je smanjenje carina bilo „veće nego što se očekivalo“, što je znak da obje strane vjeruju da su pregovori bolja opcija za rješavanje trgovinskog rata. „Period od 90 dana možda neće biti dovoljan da dvije strane postignu detaljan sporazum, ali održava pritisak na proces pregovora“, naveo je Taj u bilješci koja je dostavljena klijentima.

Dojče banka otišla je i korak dalje, ocijenivši u svojoj bilješci da su smanjenja „bolja nego što je tržište očekivalo u martu“, dakle u vrijeme kada je Tramp zaprijetio da će povećati carine ostatku svijeta.

Den Ajvs, generalni direktor i globalni šef za istraživanje tehnologije u kompaniji za finansijske usluge Wedbush Securities, očekuje da će smanjenja carina „vjerovatno za sada skloniti recesiju sa stola“. Ajvs predviđa nove maksimume za američke akcije, posebno tehnoloških kompanija.

Stjuart Rambl, šef za upravljanje investicijama za Aziju i Pacifik u kompaniji Fidelity International, smatra da bi odlaganje „trebalo da pomogne u obnavljanju povjerenja“ na finansijskim tržištima, ali ujedno napominje da su smanjenja carina vremenski ograničena.

Šta se sada dešava?

Smanjenja carina od 90 dana nude svojevrstan prozor za pregovarače koji se nalaze pod pritiskom da dođu do trajnog rješenja za trgovinski rat.

Bijela kuća je najavila i mehanizam za te razgovore, koje će voditi kineski potpredsjednik He Lifeng i američki predstavnici Besent i Grir. Razgovori će se voditi u SAD, Kini ili nekoj neutralnoj, trećoj zemlji.

Besent je istakao da SAD traže „strateško rebalansiranje“ kako bi smanjile zavisnost od Kine, prije svega u pet ili šest ključnih industrija, uključujući farmaceutsku industriju i industriju čelika. „Nijedna strana ne želi razdvajanje“, naglasio je. „Želimo trgovinu – uravnoteženiju trgovinu.“

Kao rezultat smanjenih carina, izvoznici u objema zemljama sada mogu da planiraju s većim povjerenjem i da obezbijede porudžbine po nižim troškovima.

Carine su i do 60 odsto smanjile broj rezervacija kontejnera koji robu prevoze iz Kine u SAD, a to je izazvalo strah da će rafovi u američkim prodavnicama biti prazni već do ljeta. Nestašice robe poput namještaja, odjeće i igračaka sada su manje vjerovatne.

Neizvjesnost oko Trampovih carina povećala je rizik od recesije u SAD i svijetu, skokova inflacije i bankrota.

Iako pauza to ublažava, kineski susjedi, između ostalih Vijetnam, Kambodža i Indonezija, željno očekuju sklapanje trgovinskih sporazuma sa Vašingtonom, što bi potencijalno moglo da potkopa budući kineski izvoz.

Peking je upozorio azijske zemlje da ne rade ništa što je u suprotnosti s njegovim interesima i što bi moglo da iskomplikuje dalje sporazume.

*ovaj članak je najprije objavljen na engleskom jeziku