Lilia Rzhojtska  [ DW ]

13. 05. 2025. 07:18

Zašto je Putin za direktne pregovore s Ukrajinom u Istanbulu?

Ruski predsjednik Vladimir Putin nije odgovorio na predlog evropskih šefova država i vlada i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da se 12. maja proglasi 30-dnevno primirje. Umjesto toga, predložio je Ukrajini da se direktni pregovori između Kijeva i Moskve nastave „bez preduslova“ 15. maja u Istanbulu.

Američki predsjednik Donald Tramp objavio je na svojoj društvenoj mreži Truth Social da bi Ukrajina trebalo odmah da pristane na te razgovore, čak i ako oni ne uključuju 30-dnevni prekid vatre. Ukrajinski predsjednik Zelenski bez mnogo oklijevanja izjavio je da očekuje da će Rusija poštovati primirje počev od 12. maja i da će 15. maja biti u Turskoj kako bi se sastao s liderom Kremlja Vladimirom Putinom. „Nema smisla odugovlačiti sa ubijanjem. A ja ću čekati Putina u Turskoj u četvrtak. Lično. Nadam se da ovog puta Rusi neće tražiti razloge zašto to ne mogu da urade“, napisao je Zelenski na Telegramu.

Prema izvorima američkog novinskog portala Aksios, ukrajinski predsjednik otputovaće u Istanbul, iako Rusija očigledno nije prihvatila predlog o prekidu vatre. Prema ukrajinskoj strani, ruski napadi su nastavljeni 12. maja.

Putin računa na Trampa

Putin je trebalo hitno da odgovori na ukrajinski predlog o prekidu vatre, koji je podržala tzv. „Koalicija voljnih“, podsjeća Volodimir Fesenko, politikolog i direktor Centra za političke studije Penta u Kijevu. Ali, Putinov predlog za razgovore u Istanbulu „nije usmjeren ka nama ili evropskim šefovima država i vlada, već ka Donaldu Trampu, jer je igra za Trampovu pažnju počela“, ocijenio je Fesenko za DW. Za Putina je veoma važno da održi u životu mogućnost pregovora s Trampom. Da to nije slučaj, ne bi uopšte bilo pregovora o okončanju rata.“

Ukrajinski politikolog smatra da Putin žuri da napravi prvi potez kako bi se igra odvijala po njegovim pravilima. Zato je, kako dodaje, i predložio Istanbul za razgovore – kao aluziju na pregovore u istom tom gradu u Turskoj 2022, odmah nakon početka velike invazije, u kojima je Putin zapravo zahtijevao predaju Ukrajine. „Prema Putinovoj logici, to bi trebalo da bude podsjetnik da razgovore treba voditi pod ruskim uslovima“, ocjenjuje Fesenko. On smatra da ruski predsjednik tom ponudom mami Ukrajinu u zamku, jer Kijev na kraju krajeva i ne može da odbaci pregovore i podršku SAD.

Ukrajinski analitičari smatraju da vlada u Kijevu mora učiniti sve da u svoju korist iskoristi zamku koju joj je Putin postavio. „Neophodno je pronaći format pregovora koji omogućava učešće u tim razgovorima, ali na takav način da Ukrajina ne može biti optužena za nedostatak dobre volje za prekid vatre i postizanje mira. Trebalo bi da insistiramo na proširenju formata tih razgovora u Istanbulu, jer je u pitanju bezbjednost Evrope. Ali, za Trampa je primarni cilj da što brže okonča rat, bez obzira na uslove, i da opere ruke od svake krivice“, kaže Dmitro Levus, direktor ukrajinskog Centra za društvena istraživanja „Meridijan“.

Kako će se postaviti Tramp?

Oleksandar Krajev iz ukrajinskog analitičkog centra „Prizma“ smatra da će Rusi u Istanbulu iznijeti iste narative i iste zahtjeve kao i ranije. A ako evropski partneri i SAD ponude Ukrajini perspektivu i podršku koja će joj omogućiti da još jednom odbaci sve ruske zahtjeve, Kijev, prema njegovom mišljenju, neće morati ni da pregovara o Putinovim uslovima.

Međutim, ako partneri Kijeva odbiju da pruže podrže, Ukrajina će morati da pregovara radi samih pregovora, kako bi postigla i održala prekid vatre. „Ako Rusi miniraju te pregovore, sasvim je moguće da američki predsjednik Tramp neće imati izbora i moraće da 'pritisne' Ruse, jer će u suprotnom biti viđen kao slab. On je do sada previše uložio u otpočinjanje tih pregovora i u njihov uspjeh — u smislu sopstvenog imidža, sopstvene politike, pa čak i ekonomski“, ocjenjuje Krajev za DW. A ako bi Rusi sada prekinuli pregovore, oni bi bili ti koji bi morali da se nađu pod pritiskom, smatra analitičar. Na kraju krajeva, kako naglašava Krajev, Ukrajina je sve vrijeme javno demonstrirala mnogo produktivniju poziciju.

*ovaj članak je najprije objavljen na ruskom, a preuzet je s njemačkog jezika