Sabine Kinkarc, Folker Viting  [ DW ]

08. 05. 2025. 08:49

Tijesna većina Njemaca protiv zabrane AfD-a

Ovo je trebalo da bude novi početak za vladu promjena? Teško da je tako. Bio je to više debakl nego uspjeh.

Fridrih Merc izabran je za kancelara tek u drugom krugu glasanja u utorak (6. maj) u Bundestagu. U prvom pokušaju nije uspio da osvoji apsolutnu većinu jer mu dio poslanika iz sopstvene koalicije Demohrišćana i Socijaldemokrata nije dao glas.

Još nije zabilježen takav slučaj u čitavoj istoriji Savezne Republike Njemačke.

Oduševljenja nema. Niti ikakvog osjećaja zanosa u vjeri da je to nekakav početak uspješne vlade.

Tako to vidi i većina građana prema aktuelnom ispitivanju javnog mnjenja Dojčlandtrend koje redovno objavljuje javni servis ARD.

Dio građana je ispitan doduše prije, 5. maja, a drugi dio 6. maja na dan fijaska.

Merc tek treba da dokaže da je dorastao funkciji

Barem kad je riječ o ličnosti Fridriha Merca, on je ostvario svoju davnu političku ambiciju. Nakon dugih pregovora postao je deseti kancelar Savezne Republike Njemačke. No, mnogi se pitaju da li je on zaista dobar izbor.

Čak 59 posto građana smatra da nije, a samo trećina ispitanih ima pozitivno mišljenje o njemu.

Ne naročito mišljenje upitani imaju i o pojedinim ministrima. Novi ministar unutrašnjih poslova Aleksander Dobrint (CSU) prošao je slabo – 42 posto ga vidi kao loš izbor, dok 35 posto smatra da je dobar.

Jedini član vlade koji dobija jasnu podršku je Boris Pistorijus. Čak 73 posto ispitanika smatra da je socijaldemokrata i već dosadašnji ministar odbrane pravi čovjek za tu funkciju.

Zašto je Merc tako loše prošao? Vjerovatno zato što mu mnogi još zamjeraju što je odmah nakon izbora prekršio brojna obećanja – između ostalog i ono da se država neće dodatno zaduživati.

Nema promjena u podršci strankama

Iako preovlađuje negativno raspoloženje prema vladi, rejting stranaka se gotovo nije promijenio. Tako bi i na uobičajeno pitanje za koga bi glasali da se izbori održe sljedeće nedjelje Demohrišćani tek neznatno ojačali i dobili 27 odsto podrške. SPD ostaje na 16 posto.

Alternativa za Njemačku (AfD) sa 23 odsto ostaje najjača opoziciona snaga, makar su izgubili jedan procenat. Zeleni i Ljevica su gotovo izjednačeni – 11 i 10 odsto. Savez Sare Vagenkneht (BSW) i Liberali ostaju ispod izbornog praga.

Valja reći da je prednost Demohrišćana u odnosu na AfD novost ove ankete. Posljednje dvije koje su radili drugi demoskopi, objavljene u ponedjeljak, vidjeli su dvije stranke izjednačenim u podršci.

Početkom maja je njemačka Služba za zaštitu ustavnog poretka označila AfD označio kao „provjereno desnoekstremističku“ organizaciju. Stranka je podnijela tužbu protiv te ocjene, ali Služba tvrdi da je godinama prikupljala dokaze i da ih ima dovoljno da se ciljevi AfD-a protive demokratiji, vladavini prava i ljudskom dostojanstvu.

Čak 67 odsto građana u anketi Dojčlandtrend slaže se sa tom ocjenom. AfD sada može biti pod nadzorom obavještajnih tijela – uključujući praćenje komunikacija i kretanja pojedinaca.

Sve ostale parlamentarne stranke isključuju saradnju sa AfD-om, iako bi nešto manje od polovine građana prihvatilo donošenje zakona i propisa koje bi podržala i ta populistička stranka. No nije im prihvatljivo da učestvuju u vladi, čak ni u parlamentarnim tijelima u kojima bi, shodno ishodu na izborima, mogli imati svoje članove.

Ipak, mnogi građani dijele političke stavove AfD-a. Među pristalicama stranke jasno dominira mišljenje da su im njene teme važnije od toga da li je označena kao ekstremistička. Posebno je raširena podrška stavu protiv imigracije – a sa tim se slaže i 45 odsto građana u cijeloj zemlji.

AfD (ipak) nije KPD

U Njemačkoj se sve češće postavlja pitanje: treba li zabraniti AfD? Reč je o komplikovanom pravnom postupku koji je već više puta propao u drugim slučajevima.

Uprkos toj veoma visokoj granici za zabranu neke političke stranke, istraživanja pokazuju da je 43 odsto upitanih za takvu zabranu, dok je 47 odsto protiv. Najviše zagovornika zabrane ima među biračima Zelenih, Ljevice i SPD-a.

Da li je dosta o nacističkim zločinima?

Ovog četvrtka (8. maj) obilježava se kraj Drugog svjetskog rata. Ne samo u Njemačkoj, već i širom Evrope. Taj datum ponovo je otvorio pitanje – treba li „podvući crtu“ pod nacističke zločine?

AfD to često traži. Prema Dojčlandtrendu, gotovo polovina pristalica stranke smatra da se „previše“ govori o zločinima nacizma. Samo devet odsto misli da se o tome govori premalo.

Kod birača drugih stranaka slika je suprotna – samo manji procenat (između 8 i 16 posto) smatra da bi trebalo prestati sa podsjećanjima. Uoči obilježavanja kraja rata koji je pokrenula nacistička Njemačka, to je rezultat koji izaziva posebnu pažnju.