- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Muzički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
20. 04. 2025. 01:01
Njemačka: Hiljade ljudi na uskršnjim marševima za mir i razoružanje
„Uskršnji marševi ostaju i u ovim ratnim vremenima kičma živog mirovnog pokreta u zemlji", izjavio je Vili fan Ojen iz Informativne službe za uskršnje marševe u Frankfurtu na Majni. Ovi događaji su važni, „jer su hitno potrebni kao otpor protiv naoružavanja i ratova i za istinsku ‘promjenu epohe' ka miru i međunarodnoj solidarnosti."
Na Veliku subotu, hiljade ljudi demonstrirale su za mir na oko 70 uskršnjih marševa širom Njemačke. Prve povorke krenule su u prepodnevnim časovima, između ostalog u Duizburgu, Majncu, Volfsburgu i Šverinu.
Ratovi u Ukrajini i Pojasu Gaze u fokusu
„Ove godine uskršnji marševi su posebno upućeni novoj vladi i zahtijevaju od nje da Njemačka postane sposobna za mir, a ne spremna za rat", rekao je Kristijan Gola iz Mreže za mir. „Umjesto da se zadužujemo i trošimo desetine milijardi evra na naoružavanje, potrebni su nam ugovori o razoružanju i mudra diplomatija."
Glavne teme ovogodišnjih marševa su planirano naoružavanje u Njemačkoj, ruski agresorski rat protiv Ukrajine i rat između Izraela i Hamasa u Pojasu Gaze.
Takođe se traži i odustajanje od planiranog razmještanja američkih raketa srednjeg dometa u Njemačkoj.
Njemačka mirovna tradicija
Prema navodima organizatora, širom zemlje je do Uskršnjeg ponedeljka planirano više od 110 demonstracija, mitinga, biciklističkih tura i drugih oblika akcija – između ostalog u Berlinu, Bremenu, Minhenu, Lajpcigu i Štutgartu.
Uskršnji marševi se u Njemačkoj održavaju od 1960-ih godina. Najveći odziv zabilježen je tokom 1980-ih, u vrijeme Hladnog rata, kada su učestvovale stotine hiljada ljudi. U poslednjim godinama mobilizacija je bila znatno slabija, djelimično i zbog zabrana okupljanja tokom pandemije korone.
Osim toga, nakon početka ruskog napada na Ukrajinu došlo je do velikih neslaganja unutar mirovnog pokreta.