Astrid Prange  [ DW ]

15. 04. 2025. 06:48

Rat u Ukrajini: Hoće li Sumi uništiti sve nade za mir?

Rat u Ukrajini eskalira. Nakon ruskog raketnog napada na ukrajinski grad Sumi, potraga za najmanjim zajedničkim imeniteljem koji bi doveo do prekida vatre ili mirovnih pregovora postaje sve teža.

„Rusija vodi ciljani rat protiv civilnog stanovništva“, ocjenjuje u intervjuu za DW Vilfrid Jilge. On se bavi istorijom istočne Evrope i ekspert je za Ukrajinu pri trustu mozgova Njemački savjet za spoljnu politiku (DGAP).

„Sumi je novi vrhunac, ali ne i prvi. Mislim da još uvjek nismo shvatili koliko je taj režim brutalan, kako iznutra tako i spolja“, kaže Jilge.

Ovo nije prvi put da Rusija napada civilne ciljeve pod lažnim izgovorom, dodaje njemački stručnjak. Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je u ponedeljak da je napad u Sumiju bio usmjeren samo na vojne ciljeve.

Rakete Iskander pogodile su mjesto sastanka ukrajinskih vojnih komandanata, poginulo je 60 ukrajinskih vojnika, a Ukrajina je zloupotrebila civile kao živi štit, navode iz Moskve.

Der Angriff auf #Sumy zeigt: Der russische Präsident will die Ukraine vernichten. Wer Frieden will, muss die Ukraine schützen & unterstützen. Nur gemeinsame Stärke sichert #Frieden. Je breiter Unterstützung weltweit, desto wahrscheinlicher ein Friedensweg in Europa. — @ABaerbock pic.twitter.com/XuFxMzEits

— Auswärtiges Amt (@AuswaertigesAmt) April 14, 2025

„Ruska mašina za ubijanje“

Ukrajinsko Ministarstvo odbrane je sa svoje strane u saopštenju navelo da su ruske rakete ubile 34 osobe, a ranile 119. Među poginulima je i dvoje djece.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je na svom nalogu na platformi Iks izjavio da samo „pravi pritisak“ može da zaustavi Rusiju. „Moraju biti uvedene značajne sankcije protiv ruske mašine za ubijanje“, zahtjevao je.

Zelenski je zamolio američkog predsjednika da posjeti Ukrajinu kako bi se lično uvjerio u surovost rata.

Donald Tramp je, međutim, novinarima rekao: „To je Bajdenov rat, a ne moj“. Na pitanje da li je ruski napad uopšte mogao da bude nenamjeran, on je rekao: „Morate da pitate samu Rusiju. Rečeno mi je da su pogrešili.“

Kremlj: „Isporuka Taurusa bila bi dalja eskalacija“

Stavovi Njemačke i Rusije takođe su dijametralno suprotni. Fridrih Merc, imenovani njemački kancelar, najavio je u TV-intervjuu da će Ukrajini isporučiti krstareće rakete Taurus.

Kremlj je odmah reagovao, navodeći da bi „njemačka isporuka Taurusa Ukrajini bila dalja eskalacija“. Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da i druge evropske zemlje primjenjuju sličan pristup, koji je poremetio mirovne pregovore i doprinjeo produžavanju rata.

Uzajamno optuživanje

Prije mjesec dana činilo se da je nadohvat ruke prekid vatre, posle više od tri godine rata. U dvočasovnom telefonskom razgovoru 18. marta, Putin i Tramp dogovorili su 30-dnevni moratorijum na napade na energetsku infrastrukturu u objema zemljama.

Međutim, čak i tokom tog perioda, i Rusija i Ukrajina međusobno su se optuživale za kršenje sporazuma. Tačne okolnosti i autentičnost tih njihovih navoda nezavisni izvori nisu mogli da potvrde.

Tramp ne suspenduje sankcije

Prema mišljenju Jilgea, iza tih minimalnih sporazuma stoji strategija: „Rusiji se uopšte ne žuri“, kaže njemački ekspert. „Kremlj spekuliše s mogućnošću podjela na Zapadu i smatra da postoji mogućnost da se Amerikanci povuku iz Evrope i da sve više ograničavaju pomoć Ukrajini.

„Tračak nade“ je to što su američke sankcije Rusiji produžene. Sankcije Rusiji, koje je prvobitno uveo američki predsjednik Džo Bajden u aprilu 2021, Donald Tramp je 10. aprila 2025. produžio na još godinu dana.

Jilge smatra da je sada Evropa na potezu. Ima još dosta prostora za napredak, i to ne samo u smislu sankcija, kako kaže. A Evropa bi, dodaje, već sada mogla da uključi Ukrajinu u odbranu kontinenta.

Today, we are in Luxembourg for the Foreign Affairs Council.

On the agenda: Russian aggression against Ukraine, Western Balkans, situation in the Middle East and Syria, EU-Africa relations and the first EU-Palestine High Level Political Dialogue.

My doorstep ↓ pic.twitter.com/2AxrEX78PN

— Kaja Kallas (@kajakallas) April 14, 2025

Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Kaja Kalas želi da uradi upravo to. „Jasno je da Ukrajini treba da pružimo veću podršku“, ocijenila je ona na platformi Iks. Evropska unija će Ukrajini ove godine obezbijediti dva miliona granata za tešku artiljeriju. To je dio šire inicijative vojne podrške vrijedne pet milijardi evra.

Investicije u industriju naoružanja Ukrajine

„Jedan izlaz je da se masovno investira u ukrajinsku odbrambenu industriju“, ocjenjuje ekspert Jilge. „Ukrajinci u mnogim oblastima imaju ono što mi bez SAD nemamo. Mislim da je važno pokazati da Ukrajina nije samo teret, već da može biti i izlaz.“

Ukrajina navodi da je od ruske invazije u februaru 2022. masovno povećala proizvodnju oružja. Zemlja sada sama proizvodi 50 odsto municije koju koristi u borbama, kao i haubice na točkovima Bohdana, dronove i konvertovane sisteme protivvazdušne odbrane.

Lavrov: „Iskorjenjuju sve što je rusko“

Prema ruskom ministru spoljnih poslova Sergeju Lavrovu, trajni mir može biti postignut samo ako se eliminišu „korjeni sukoba“. Na međunarodnom diplomatskom forumu koji od 11. do 13. aprila održan u Antaliji, on je objasnio da su uzroci, između ostalog, „nepoštovanje ruske manjine u Ukrajini“.

Za Rusiju je riječ o „stopostotnom obezbjeđivanju“ poštovanja manjinskih prava ljudi koji su tamo živjeli vjekovima, kako je to predviđeno Poveljom Ujedinjenih nacija. „Oni bukvalno iskorenjuju sve što je rusko na teritoriji bivše Ukrajinske Sovjetske Socijalističke Republike. Ruski jezik i ukrajinska pravoslavna crkva su zabranjeni“, rekao je Lavrov.

Lavrov je ostavio otvorenim samo jedna, zadnja vrata za pregovore – sa Sjedinjenim Američkim Državama. „Kada su se ukrajinska i američka delegacije 24. marta u Rijadu dogovorile oko dokumenta o 30-dnevnom prekidu vatre, iza toga je stajalo da su Amerikanci rekli da nema NATO i nema diskusije o statusu teritorija.“

„Tramp želi da se otarasi ovog“

Da li će se i kako nastaviti pregovori između SAD i Rusije, trenutno se ne može predvidjeti. Američki predsjednik Tramp najavio je u ponedeljak da će „dobri predlozi za okončanje rata u Ukrajini uskoro biti dostupni”.

Today's Palm Sunday attack by Russian forces on civilian targets in Sumy crosses any line of decency. There are scores of civilian dead and wounded. As a former military leader, I understand targeting and this is wrong. It is why President Trump is working hard to end this war.

— Keith Kellogg (@generalkellogg) April 13, 2025

„Tramp želi da se otarasi ovog rata i da donese brzi mir“, kaže Vilfrid Jilge i dodaje da postoji velika opasnost da Ukrajina postane pion u tom scenariju.

Međutim, u SAD su sve glasniji i kritičari. Ocene državnog sekretara Marka Rubija i specijalnog izaslanika za Ukrajinu Kita Keloga značajno se razlikuje od predsjednikovih.

U svom postu na Iks, Kit Kelog, penzionisani američki general, pronašao je jasne riječi; „Napad ruskih snaga na civilne ciljeve u Sumiju na Cveti prevazilazi sve granice pristojnosti. Ima mnogo mrtvih i ranjenih civila. Kao bivši vojni komandat, znam da su ciljani napadi pogrešni. Zato predsjednik Tramp naporno radi na okončanju ovog rata.“

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku