Nik Martin  [ DW ]

08. 04. 2025. 10:49

Mračne prognoze zbog Trampovih carina

Pad na globalnim finansijskim tržištima se nastavlja. To je reakcija na carine bez presedana koje je predsjednik SAD Donald Tramp uveo protiv većine američkih trgovinskih partnera.

Investitori su sve nervozniji zbog mogućnosti velikog trgovinskog rata koji bi vjerovatno pokrenuo globalnu recesiju. Procjenjuju da će tarife imati dalekosežne posljedice na globalni ekonomski rast i da će rastući troškovi proizvodnje podstaći inflaciju, uznemiriti kompanije i smanjiti investicije. Ekonomisti očekuju dalju nestabilnost na tržištima i strahuju od poremećaja u lancima snabdijevanja.

Nakon što je Tramp početkom nedjelje naglasio da će investitori morati da se pomire s padom na finansijskim tržištima, najvjerovatnije je povećan rizik od daljeg pada cijena u Sjedinjenim Državama, Aziji i Evropi.

„Ponekad morate da uzimate ljekove da biste nešto popravili“, rekao je Tramp u nedjelju uveče.

Da li se globalna ekonomija suočava s recesijom?

Američka banka JP Morgan iznijela je procjenu prošle nedjelje po kojoj je vjerovatnoća da će do kraja godine doći do globalne recesije 60 odsto. Prije nego što je Tramp objavio uvođenje carina bila je 40 odsto.

Dojče banka je u ponedjeljak u kratkoj analizi upozorila da će, ako Tramp istraje u svojoj trgovinskoj politici, to imati „ogromne globalne posljedice tokom 2025, ali i tokom godina i decenija koje dolaze“.

Azija je za sada pogođena mnogo teže nego Evropa, s carinama većim od 40 odsto za neke ključne zemlje. To povećava pritisak na zemlje kao što su Vijetnam, Tajvan i Indonezija da pregovaraju o novim trgovinskim sporazumima sa Vašingtonom.

Kina, kojoj je Tramp prošle nedjelje uveo dodatne carine od 34 odsto, do sada je jedina velika ekonomija koja je uvela kontra-carine na američki uvoz. Peking je u petak uveo dodatne carine od 34 odsto na američku robu, kao i ograničenja izvoza na odabrane rijetke zemlje koje su hitno potrebne za proizvode visoke tehnologije i postrojenja za proizvodnju čiste energije. Očekuje se da će te tarife stupiti na snagu u četvrtak.

Indija, koja se sada suočava s nametom od 26 odsto na izvoz u Sjedinjene Države, ne planira da se bori protiv Trampovih carina, prenijela je u nedjelju novinska agencija Rojters, pozivajući se na neimenovanog indijskog zvaničnika. Nju Delhi je, s druge strane, već smanjio neke carine na uvoz iz SAD. Indija je bila jedna od prvih zemalja koja je insistirala na novom trgovinskom sporazumu s Vašingtonom tokom posjete premijera Narendre Modija Bijeloj kući u februaru.

Nove carine od 20 odsto na uvoz iz zemalja Evropske unije očekuju se od srijede. Ministri finansija EU sastali su se u ponedjeljak u Luksemburgu kako bi dogovorili zajednički odgovor. Predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je u nedjelju da je Brisel spreman da „brani svoje interese proporcionalnim protivmjerama“. Ipak, ona je takođe signalizirala da je EU spremna da pregovara sa SAD.

Holandska banka ABN Amro prepolovila je prošle nedjelje svoju ekonomsku prognozu za EU. Ona očekuje da će kvartalni rast u zemljama EU „fluktuirati oko nule, s velikom vjerovatnoćom da će kvartal biti negativan“.

Ipak, bilo je i nekih pozitivnih vijesti: dva Trampova savjetnika u odvojenim izjavama rekli su američkim medijima da je više od 50 zemalja kontaktiralo Vašington želeći da pregovara o novim trgovinskim sporazumima.

Pol Ešvort iz londonske analitičke firme Kapital ekconomiks očekuje da će Tramp, uprkos svojoj prkosnoj retorici prema kritičarima, uskoro shvatiti da je otišao predaleko. „Najvjerovatniji sljedeći korak jeste da Tramp brzo objavi postizanje nekih ’dogovora’ po kojima se smanjuju carine za neke od najteže pogođenih zemalja“, napisao je Ešvort u svojoj analizi. Dodao je ipak da bi Kina tu „mogla da bude izuzetak“.

„Što se prije riješi to pitanje, to bolje, jer bi se neki negativni efekti vremenom akumulirali i teško bi ih bilo preokrenuti“, ocijenio Džejmi Dajmon, izvršni direktor JP Morgan Chase, u svom godišnjem pismu akcionarima.

Šta je s američkom ekonomijom?

Američka ekonomija je porasla u prosjeku za skoro tri procenta od kraja pandemije korone, ali se sada suočava sa „samonametnutom ekonomskom katastrofom“ – tako posljedice Trampovih carina sagledava istraživačka kompanija Morningstar.

Analitičari S&P Global povećali su vjerovatnoću recesije u SAD sa 25 odsto u martu, na 30 do 35 odsto danas. Goldman Saks je u međuvremenu povećao vjerovatnoću recesije sljedeće godine u SAD na 45 odsto, dok su britanska banka Barklis i velika švajcarska banka UBS takođe upozorile da bi američka ekonomija mogla u narednim mjesecima da se smanji.

Stiv Kokrejn, glavni azijsko-pacifički ekonomista u Mudis-analitici, rekao je u ponedjeljak da bi SAD mogle da uđu u recesiju „veoma brzo“ i da bi ona mogla da bude „prilično produžena“.

U međuvremenu, Kapital ekonomiks upozorava da bi krah berze uskoro mogao da prati i „kolaps povjerenja domaćinstava i biznisa“, ako Tramp ne bude voljan da postigne sporazum sa američkim trgovinskim partnerima.

Ta ekonomska istraživačka kuća sa sjedištem u Londonu ističe da bi američka inflacija mogla da poraste iznad pet procenata i da bi se recesija pogoršala ako američki Kongres „ne uspije da blagovremeno donese fiskalni stimulans zbog sukoba unutar Republikanske stranke“.

Predsjednik Federalnih rezervi SAD, Džerom Pauel, upozorio je još prošle nedjelje da će carine vjerovatno dovesti do povećanja inflacije u SAD i usporavanja rasta. On je takođe ocijenio i da je „povećan“ rizik od veće nezaposlenosti.

Tržišta se sada nadaju da će Pauel uskoro, čak i ranije nego što se očekivalo, objaviti smanjenje kamatnih stopa u SAD.

Šta carine znače za rast Kine?

Očekuje se da će Trampove tarife usporiti kinesku ekonomiju tako što će naštetiti izvozu i izazvati značajnu nestabilnost tržišta. Očekuje se i da će Peking preduzeti mjere u oblasti monetarne i fiskalne politike kako bi to nadoknadio. List Komunističke partije Kine na engleskom jeziku, People’s Daily, uvjerava, međutim, da „nebo neće pasti... čak i ako američke carine budu imale uticaja“.

Kinesko ministarstvo spoljnih poslova kritikovalo je u ponedjeljak Trampove carine kao „ekonomsko zastrašivanje“ i „neusklađeno s pravilima međunarodne trgovine“, i pozvalo SAD da riješe trgovinske tenzije na obostrano koristan način. Međutim, portparol Ministarstva spoljnih poslova Lin Đijan odbio je da kaže da li će kineski predsjednik Si Đinping zatražiti da razgovora s Trampom o rješavanju trgovinskog rata. Tramp je odbacio mogućnost sporazuma s Kinom dok se ne riješi trgovinski deficit koji SAD imaju s drugom po veličini svjetskom ekonomijom.

*ovaj članak je najprije objavljen na engleskom, a preuzet je s njemačkog jezika