Jasmina Roze (priredila izbor iz štampe)  [ DW ]

03. 04. 2025. 13:01

Posao u Njemačkoj: nova vlada ukida kvote za Zapadni Balkan?

„Njemačkoj su potrebni radnici – najmanje 400.000 godišnje. Tako kažu stručnjaci. Jedna od mogućnosti da ti ljudi dođu u Njemačku jeste tzv. ’pravilo za Zapadni Balkan’. Ali pod novom vladom s Fridrihom Mercom na čelu, to pravilo moglo bi da bude značajno ograničeno“, piše Tagescajtung.

Berlinski list podsjeća da na osnovu te posebne regulative za Zapadni Balkan, ljudi iz Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije mogu bez problema da dođu u Njemačku na rad. Za to im nije potrebna stručna sprema, niti druga kvalifikacija. Dovoljno je da imaju ponudu za posao i odobrenje Savezne agencije za rad i zapošljavanje. Pravilo je uvedeno 2015. s ciljem da se smanji broj često uzaludnih zahtjeva za dobijanje azila iz tih zemalja i da se ljudima omogući regularan pristup tržištu rada.

Od tada je, navodi Tagescajtung, broj zahtjeva za dobijanje azila iz zemalja Zapadnog Balkana značajno opao. List podsjeća da ljudi iz tog dijela Evrope često rade u zdravstvu i građevinarstvu, u restoranima i hotelima. Bivša njemačka, tzv. „semaforska vlada“ Olafa Šolca (SPD, Zeleni i Liberali) 2024. godine ne samo da je produžila to pravilo, već je i povećala kvotu za dodjelu radnih viza sa 25.000 na 50.000 godišnje.

Novu vladu će gotovo sigurno predvoditi Hrišćansko-demokratska unija (CDU) Fridriha Merca, a trenutno su u toku koalicioni pregovori sa Socijaldemokratama SPD. „Ali, na iznenađenje svih, u dokumentu radne grupe za rad i socijalna pitanja nije se našla nijedna riječ o regulativi za Zapadni Balkan“, piše njemački list. „U ranijem pregovaračkom dokumentu stajalo je da se želi ponovo da se ’ograniči’ imigracija putem tog pravila – i to na prvobitnih 25.000 osoba godišnje.“

Na upit Tagescajtunga, CDU nije želio da komentariše pregovore koji su u toku, a SPD nije odgovorila do zaključenja tog izdanja novina.

Kakve su posledice?

Ekonomski stručnjak Herbert Briker iz Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), koji je evaluirao efekte dolaska radne snage sa Zapadnog Balkana, smatra da ukidanje tog pravila ne bi bila dobra ideja, jer se ti ljudi, kako kaže, „veoma dobro snalaze na tržištu rada“.

Tri do četiri godine nakon dolaska u Njemačku, oko 95 odsto njih i dalje je zaposleno, pokazuju podaci Instituta. To ima veze i sa činjenicom da je boravišna dozvola vezana za status zaposlenja. „Oni po stopi zaposlenosti ostvaruju bolje rezultate od bilo koje druge grupe imigranata na tržištu rada. Zapravo su mnogo uspješniji od mnogih domaćih radnika“, citira list Brikera.

Ti ljudi gotovo uopšte ne koriste socijalnu pomoć, a i „nivo kvalifikacija je viši nego što se očekivalo“. Pored toga, iako pravilo za Zapadni Balkan ne zahtjeva nikakve kvalifikacije, većina imigranata u Njemačkoj obavlja kvalifikovane poslove. „Tu imamo regularne radne odnose, što je dobro za ekonomiju, za kompanije i za poreske prihode“, ističe Briker.

Njemačka svake godine gubi 400.000 radnika zbog demografskih promjena. „Ako dodatno smanjimo kanale koji dobro funkcionišu, imaćemo ozbiljan problem“, zaključuje njemački ekspert.

Alternativni pristup?

Politikolog Holger Kolb iz Savjetodavnog veća za integraciju i migraciju podsjeća da je radna snaga sa Zapadnog Balkana, kada je regulativa za njihov dolazak na rad uvođena, imala znatno manje mogućnosti da dođe u Njemačku nego što ih danas ima.

„Pristup njemačkom tržištu rada u međuvremenu je olakšan. Danas postoje bolji pravni okviri za radnu imigraciju“, ukazuje Kolb i kao primjer navodi tzv. ’Partnerski program za priznavanje kvalifikacija’.

„To omogućava ljudima da dođu u Njemačku kako bi radili u određenom zanimanju, dok istovremeno pokušavaju da dobiju priznanje svojih svedočanstava i diploma. Nakon priznavanja kvalifikacija, osoba se smatra stručnjakom i može da dobije trajnu boravišnu dozvolu u Njemačkoj već nakon tri, umjesto pet godina. Takođe, spajanje porodice za kvalifikovane radnike je olakšano“, ukazuje Kolb.

Za razliku od Brikera, Kolb međutim podržava smanjenje kvota za Zapadni Balkan. On smatra da je problematično da kod radne migracije postavljamo pitanje: „Odakle dolaziš?“ To, kaže, ne bi trebalo da bude važno. Više bi trebalo da budu u fokusu „sposobnosti“ te osobe. „A pravilo za Zapadni Balkan je u suprotnosti s tom osnovnom idejom“, zaključuje njemački ekspert Holger Kolb za list Tagescajtung.