Andreas Nol  [ DW ]

04. 04. 2025. 13:13

Le Pen osuđena – napetost u Francuskoj

Presuda pariskog suda izrečena ovog ponedeljka 31. marta izazvala je političku debatu u Francuskoj koja daleko prevazilazi konkretan slučaj. Marin Le Pen, liderka desničarsko-nacionalističkog Nacionalnog okupljanja (RN), osuđena je na četiri godine zatvora zbog pronevjere javnih sredstava Evropskog parlamenta — dvije godine uz elektronski nadzor (nanogica) i dvije uslovno.

Ali, u centru diskusije je jedna druga mjera: trenutno oduzimanje pasivnog biračkog prava na pet godina. Ako ta mjera ostane na snazi, političarka koja trenutno ubjedljivo vodi u svim anketama ne bi mogla da učestvuje na predsjedničkim izborima planiranim za proljeće 2027.

Kolika je bila sloboda suda u odlučivanju?

Krivični sud odlučio je da odmah primjeni petogodišnju zabranu kandidovanja — čak i prije okončanja žalbenog postupka. Ta tzv. exécution provisoire (privremeno/provizorno izvršenje) jeste pravno dozvoljena, ali nije obavezujuća. Iako francuski Zakon o borbi protiv korupcije Loi Sapin 2 predviđa automatsku zabranu kandidovanja u slučaju pronevjere javnih sredstava, sud se u ovom slučaju nije pozvao na taj zakon — jer su radnje Marin Le Pen zbog kojih je osuđena prestale najkasnije 15. februara 2016, dok je zakon stupio na snagu tek u decembru 2016. Dakle, oduzimanje biračkog prava nije bilo obavezujuća kazna.

To što je sud ipak izrekao tu mjeru i odlučio da je odmah primjeni, svjesna je odluka. Predsjedavajuća sudija pozvala se na ozbiljnost djela (šteta veća od četiri miliona evra), organizovani karakter, mogućnost ponavljanja krivičnog djela i javni interes za očuvanje pravnog poretka. Drugi sud u istoj pravnoj situaciji mogao je pak da donese potpuno drugačiju odluku.

Da li je bilo sličnih slučajeva u prošlosti?

Pronevjera javnih sredstava je problem koji se u francuskoj politici ponavlja — brojni visoki političari su osuđeni.

Bivši premijer Alen Žipe osuđen je 2004. godine, jer je fiktivno zapošljavao partijske kadrove kao gradske službenike. Dobio je 18 mjeseci uslovne kazne i deset godina zabrane kandidovanja, što je kasnije smanjeno na jednu godinu u žalbenom postupku, a stupilo je na snagu tek nakon njegove pravosnažnosti.

Slična je bila situacija s bivšim ministrom budžeta Žeromom Kauzakom, koji je 2016. osuđen na tri godine zatvora (kasnije smanjeno na dvije godine uz elektronski nadzor – nanogica) i pet godina zabrane bavljenja politikom — tek po završetku suđenja.

Fransoa Fijon, kandidat konzervativaca na izborima 2017, osuđen je 2020. u aferi „Penelopegate“ na pet godina zatvora (tri uslovno) i deset godina zabrane kandidovanja. Ni u tom slučaju kazna nije odmah izvršena.

Kako politika reaguje na presudu?

Mnogi političari izbjegavaju otvorenu kritiku, ali nezadovoljstvo se osjeća, naročito zbog trenutnog oduzimanja prava kandidature. Ministar pravde Žerald Darmanen upozorio je još prije izricanja presude na „politički motivisano pravosuđe“: „Le Pen se ne smije poraziti na sudu, već na izborima.“

Žan-Lik Melanšon, levičar i dugogodišnji protivnik Marin Le Pen, presudu je kritikovao. Smatra da o političkoj budućnosti treba da odlučuje narod, a ne samo krivični sud. Inače, i protiv njega se vodi istraga zbog pronevjere sredstava EU.

Premijer Fransoa Bajru izjavio je u parlamentu da je legitimno diskutovati o zakonu i njegovoj primjeni — ali uz poštovanje nezavisnosti sudstva. I sam je bio optužen za sličnu aferu, ali je u februaru 2024. u prvostepenom postupku oslobođen. Tužilaštvo se žalilo.

Kakve su moguće reforme?

Zakonodavstvo pooštreno za vrijeme predsjednika Fransoa Olanda rezultiralo je naglim porastom broja presuda za pronevjeru. Godine 2018. pasivno biračko pravo oduzeto je u 440 slučajeva, dok je 2022. ta brojka narasla na čak 8.857.

U centru reformskih predloga je upravo exécution provisoire, koja onemogućava političarima kandidaturu prije pravosnažne presude.

Drugi predlog je uvođenje obavezne proporcionalne analize — gdje bi sud morao da procjeni da li je mjera zabrane kandidature srazmjerna pravu na izbor iz člana 3 francuskog ustava.

Pravni stručnjak Benjamin Morel naglašava da se takve analize često zanemaruju — a u slučaju Le Pen su bile od suštinskog značaja.

Kolike su šanse da presuda bude promijenjena?

Kazna od četiri godine zatvora i pet godina zabrane kandidature je u skladu s prethodnim presudama. Dokazi su čvrsti. Presuda protiv Le Pen je solidno obrazložena, kažu stručnjaci. Sud je zaključio da je Le Pen bila u centru kompletne mreže pronevjere. Potpuno ukidanje presude djeluje malo vjerovatno, ali njeno ublažavanje u žalbenom postupku nije isključeno.

Pariski apelacioni sud već je dan nakon presude najavio da će slučaj riješiti do ljeta 2026. Predsjednik Kasacionog suda Kristof Sular rekao je da bi se i na trećoj instanci odluka mogla da donese do početka 2027.

„Ova najava je strateški pametan potez: pravosnažna presuda omogućila bi da se izborni proces odvija na jasnoj i pravno utemeljenoj osnovi“, komentariše Šarlote Šmit-Leonardi, profesorka krivičnog prava sa Univerziteta u Bilefeldu.

Pravno gledano, Le Pen bi mogla da se kandiduje sve do nekoliko dana prije prvog kruga — ukoliko preda potrebne potpise najkasnije pretposlednjeg petka prije izbora Ustavnom savjetu. Ali ako presuda postane pravosnažna početkom 2027, strategija Marin Le Pen da se proces odugovlači do posle izbora bi propala.

Kakvu strategiju ima Nacionalno okupljanje – plan B(ardela)?

U slučaju da Le Pen ne bude mogla da se kandiduje, kao potencijalni naslednik već se pozicionirao Žordan Bardela, 29-godišnji lider partije od 2022. godine i blizak saradnik Marin Le Pen. Ali , to unutar stranke nije bez protivljenja.

Bardela je presudu nazvao „tiranijom sudija“ i pozvao na masovne proteste. „Sistem je upotrebio atomsku bombu. Ako pak koriste tako moćno oružje protiv nas, to znači da smo na pragu pobjede“, izjavila je Le Pen u jednom TV-intervjuu.

Za predstojeći vikend najavljene su demonstracije u više francuskih gradova, uključujući i veliku protestnu šetnju u Parizu. Cilj: delegitimizacija presude i predstavljanje Marin Le Pen kao žrtve političkog procesa. Predsjedavajuća sudija već je pod policijskom zaštitom.

*ovaj članak je najpre objavljen na nemačkom jeziku