dw.com  [ DW ]

03. 04. 2025. 11:00

Stranci u Njemačkoj i kriminal: činjenice i predrasude

Da li je Njemačka postala bezbjednija? Na prvi pogled moglo bi se tako reći: prema aktuelnoj kriminalističkoj statistici policije broj registrovanih krivičnih djela u 2024. smanjen je za 1,7 odsto. Ukupno je zabilježeno 5,84 miliona slučajeva.

Međutim, kada se malo bolje pogleda, nameće se pitanje: da li se situacija zaista poboljšala?

Manje krivičnih djela zbog legalizacije kanabisa

Odgovor glasi: ne. Ključni razlog pada broja krivičnih djela je legalizacija posjedovanja i uzgoja kanabisa za privatnu upotrebu. Na to su posebno ukazali savezna ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer i predsjednik Saveznog kriminalističkog ureda (BKA) Holger Minh prilikom predstavljanja najnovijih podataka o kriminalitetu.

Ono što njih dvoje posebno zabrinjava jeste porast nasilnog kriminala za 1,5 procenata, odnosno na više od 217.000 slučajeva. Među njima je bilo gotovo 18.000 napada nožem.

Takvi napadi u Njemačkoj uvjek izazivaju političke rasprave, naročito kada se dogode na javnom mjestu i kada osumnjičeni nemaju njemačko državljanstvo. Tada se često postavlja pitanje da li veća migracija i doseljavanje dovode do više kriminala.

Minh: „Nije stvar u porijeklu“

Statistički gledano, u odnosu na procenat u ukupnom stanovništvu postoji znatno veći broj stranaca koji su osumnjičeni nego onih s njemačkim pasošem. To važi kako za nasilna krivična djela poput ubistva ili silovanja, tako i za ulični kriminal, koji uključuje razne prekršaje poput džeparenja ili trgovine drogom.

U tom kontekstu šef BKA Minh posebno naglašava: „Nije stvar u porijeklu, već u nagomilavanju faktora rizika.“

Podaci o nasilnim krivičnim djelima za 2024. (registrovani slučajevi, riješeni predmeti, osumnjičeni Njemci i osumnjičeni stranci), kao i promena brojki u procentima u odnosu na godinu dana ranije 👇

Minh ističe loše životne uslove izbjeglica koje su smještene u velikim prihvatnim centrima i kojima nije dozvoljeno da rade. Minh navodi ključne uzroke veće stope kriminaliteta među strancima: „To su psihološki pritisci. To su iskustva s nasiljem koja su kod migranata češća, naročito u detinjstvu. I to su češće pozitivni stavovi prema nasilju.“

Fezer: „O tome se mora razgovarati bez podsticanja predrasuda“

Ministarka unutrašnjih poslova Nensi Fezer svjesna je koliko su rasprave o takozvanom „stranom kriminalitetu“ emocionalno nabijene i često populističke: „O tome se mora razgovarati bez straha. Ali – i to posebno naglašavam – bez podsticanja predrasuda.“ I ona u tom kontekstu spominje tešku situaciju mnogih izbjeglica kojima krijumčari daju potpuno pogrešnu sliku o Njemačkoj.

Fezer ima preporuku za medije: više izvještavati o tome da izbjeglice često godinama žive u šatorima s nepoznatim ljudima. S tom preporukom povezuje i nadu da bi to moglo da smanji motivaciju nekih da krenu na put ka Njemačkoj.

Podaci o uličnom kriminalu (registrovani slučajevi, riješeni predmeti, osumnjičeni Njemci i osumnjičeni stranci), kao i promjena brojki u procentima u odnosu na godinu dana ranije 👇

Pojam koji zavarava: „strani kriminalitet“

Iz naučne perspektive odavno je jasno da je pojam „strani kriminalitet“ potencijalno obmanjujući i da može da pojača predrasude. Suzan Pretor s Policijske akademije pokrajine Donje Saksonije godinama istražuje migraciju i kriminal. Nekoliko dana prije objavljivanja ove kriminalističke statistike, u razgovoru za Medijsku službu za integraciju, podijelila je svoja saznanja.

Ona je potvrdila objašnjenja ministarke unutrašnjih poslova i predsjednika BKA o relativno visokom procentu osumnjičenih stranaca: „Na kraju krajeva, nije u pitanju državljanstvo ili porijeklo, već uslovi u kojima ljudi žive u Njemačkoj.“

Uzroci: siromaštvo, nizak nivo obrazovanja, porodično nasilje

Pretor je sociološkinja, psihološkinja i pravnica. Njen pristup je širok, a uzroke kriminala navodi nezavisno od državljanstva ili porijekla: siromaštvo, nizak nivo obrazovanja, loša finansijska situacija, život u nesigurnim uslovima, porodično nasilje. Takođe ističe: „Određeni obrasci muškosti izraženiji su u određenim grupama koje nemaju njemačko porijeklo.“

Pretor takođe skreće pažnju na još jedno moguće objašnjenje statistički znatno većeg broja osumnjičenih stranaca: ponašanje žrtava i svedoka prilikom prijavljivanja krivičnih djela. „Empirijske studije su pokazale da je veća vjerovatnoća da će biti prijavljene osobe koje se percipiraju kao stranci, nego osobe koje se percipiraju kao Njemci.“ To bi, smatra ona, moglo da se bazira samo na izgledu ili jeziku.

Ne smiju se svi stranci trpati u isti koš

Naučnica ujedno ukazuje da se pod pojmom „strani kriminalitet“ često podrazumjeva veoma heterogena grupa: imigrant iz SAD, traumatizovani ratni izbjeglica iz Sirije, Turčin koji je u Njemačku došao prije nekoliko decenija, turista, ali i neko ko u Njemačku dolazi samo da bi počinio krivično djelo i zatim otišao. Svi oni se porede sa osobama koje imaju njemačko državljanstvo.

Kako bi se bar djelimično ispravila ta iskrivljena slika, podaci u godišnjoj kriminalističkoj statistici policije sada se detaljnije analiziraju. Uključuje se i napomena da je procenat muškaraca i mlađih ljudi u stranom stanovništvu veći – što samo po sebi rezultira većim kriminalom. Jer, nezavisno od porijekla, mladi ljudi i muškarci češće čine krivična djela.

Savezni kriminalistički ured takođe ističe da postoje krivična djela koja mogu da počine isključivo stranci – to su prije svega prekršaji protiv propisa o azilu i boravku.

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku