Štefani Hepner, David El  [ DW ]

27. 03. 2025. 08:55

Geopolitika na Arktiku: potpredsjednik Vens u ledu Grenlanda

Posjeta visokih američkih zvaničnika Grenlandu danima je bila na meti kritika. Sada su se planovi delegacije promijenili – pa su se, bar na danskoj strani, donekle smirile tenzije. Umjesto obilaska istorijskih mjesta i trke psećih zaprega, na programu je sada samo posjeta američkoj vojnoj bazi.

Danski ministar spoljnih poslova Lars Loke Rasmusen izjavio je u srijedu za radio DR da je „veoma pozitivno“ što je američka delegacija promijenila svoje prvobitne planove za boravak na ostrvu. Njegova vlada, kako je rekao, „nema ništa protiv“ posjete američkoj vojnoj bazi. Prethodno je danska premijerka Mete Frederiksen govorila o „neprihvatljivom pritisku“.

Vens ne želi da njegova žena ima svu „zabavu“

Pored toga, američki potpredsjednik Džej Di Vens najavio je da će pratiti svoju suprugu Ušu tokom ove kontroverzne posjete. „Uzbuđenje zbog naše posjete Grenlandu ovog petka bilo je toliko veliko da sam odlučio da ne želim da se ona sama zabavlja“, rekao je Trampov zamjenik u video-snimku na platformi Iks. U svemirskoj bazi Pitufik on će, kako je naveo, biti informisan o pitanjima bezbjednosti Arktika i sastati se sa američkim vojnicima“.

Bijela kuća prvobitno je saopštila da će Uša Vens posjetiti autonomnu dansku teritoriju od četvrtka do subote zajedno sa svojim sinom – ali bez supruga – i američkom delegacijom. Prema medijskim izvještajima, ovog puta će u delegaciji biti i Trampov savjetnik za nacionalnu bezbjednost Majk Volc, kao i ministar energetike Kris Rajt – iako je navedeno da je posjeta čisto privatna.

Šta SAD žele od Grenlanda?

Ovo je već drugo putovanje američke delegacije na Grenland tokom mandata predsjednika Donalda Trampa. Njegov sin, Donald Tramp Mlađi, boravio je u januaru jedan dan u glavnom gradu Nuku, što je takođe izazvalo buru reakcija. Tramp već dugo pokazuje interesovanje za Grenland. Još tokom svog prvog mandata 2019. godine izjavio je da želi da ga kupi, što su Grenlanđani tada ljutito odbili.

U svom drugom mandatu ponovo je izrazio namjeru da kontroliše ostrvo i da ga učini dijelom Sjedinjenih Američkih Država. Tramp to pravda kako nacionalnom, tako i međunarodnom bezbjednošću SAD. Međutim, Grenland i Danska odlučno odbacuju aneksiju.

Ideja o američkom preuzimanju Grenlanda nije nova: predsjednik SAD Hari Truman je nakon Drugog svjetskog rata ponudio Danskoj 100 miliona dolara za kupovinu ostrva, što je takođe odbijeno.

Veliki geopolitički značaj

Za SAD, najveće ostrvo na svijetu ima veliki geostrateški značaj. Amerika, koja se i sama graniči sa Arktikom preko Aljaske, od 1951. godine ima vazduhoplovnu bazu na sjeverozapadu Grenlanda. Ta baza je ključni dio američkog sistema ranog upozoravanja na moguće napade interkontinentalnim raketama.

Prema podacima austrijskog vojnog magazina Militär Aktuell, pista u bazi Pitufik koristi se za više od 3.000 letova godišnje iz SAD i drugih zemalja. Ta baza je najsjevernija ispostava Pentagona i najsjevernija luka na svijetu sa dubokom vodom.

Važnu ulogu pritom imaju i klimatske promjene koje brzo napreduju na Arktiku. Topljenje leda otvara nove pomorske rute koje su do sada bile zatvorene veći dio godine, pa čak i tokom cijele godine. Prema prognozama, arktička ledena kapa bi mogla da nestane tokom ljetnjih mjeseci između 2030. i 2040. godine. Time bi se otvorile tri nove rute između Pacifika i Atlantika, koje bi značajno skratile vrijeme putovanja.

Sirovine pod ledom

Jednu od tih ruta, takozvanu Sjevernu pomorsku rutu, koja prolazi blizu ruskih obala, Kina i Rusija već razvijaju kao trgovački put i morski put za transport sirovina. Kao i u Ukrajini, Sjedinjene Države žele da eksploatišu rijetke metale i druge resurse neophodne za proizvodnju elektronskih uređaja. Pored toga, Arktik je bogat metalima, dijamantima, ugljem i uranijumom.

Profesor političkih nauka iz Kelna, Tomas Jeger, u intervjuu za njemačku privatnu televiziju NTV navodi još jedan mogući Trampov skriveni motiv: „Može se zamisliti da Tramp želi da slijedi tradiciju predsjednika koji su u velikoj mjeri proširili svoju teritoriju – kao što se dogodilo u 19. vijeku kada su SAD proširile svoje granice na zapad i kupile Aljasku.“ To bi bilo nešto što bi ga, po njegovom mišljenju, „učinilo zaista velikim predsjednikom“.

Kako na to gledaju Grenlanđani?

Međutim, mnogi Grenlanđani ne žele da budu pripojeni i već duže vrijeme protestuju protiv Trampove politike. Odlazeći premijer Mute Egede je posjetu delegacije prije nekoliko dana opisao kao „provokaciju“. Predsjednik Demokratske stranke, Jens-Frederik Nilsen, govorio je o „nedostatku poštovanja“.

Iako je program posjete američke delegacije promijenjen, ljudi su i dalje iritirani posjetom, izjavio je grenlandski novinar Masana Eged za radio DR. „Mislim da mnogi to i dalje doživljavaju kao provokaciju.“

Takođe, parlamentarni izbori 11. marta bili su pod uticajem izjava novog američkog predsjednika, zbog čega su čak i ranije održani. Stranka premijera Egeda i njen koalicioni partner pretrpjeli su ozbiljne gubitke. Pobjednik izbora je partija desnog centra „Demokratit“.

Izborni rezultat se prije svega tumači kao znak da većina Grenlanđana želi nezavisnost od Danske. Od 1979. godine Grenland uživa autonomiju u mnogim oblastima, ali o spoljnoj i odbrambenoj politici i dalje odlučuje bivša kolonijalna sila. Zbog ranijih zločina nad Inuitima, mnogi Grenlanđani žele konačno da se oslobode Danske.

Međutim, sporno je da li bi nezavisni Grenland mogao ekonomski da opstane: Kopenhagen svake godine šalje ostrvu oko 550 miliona eura, što čini otprilike trećinu ukupnog budžeta Grenlanda.

Uprkos tim poteškoćama, ideju o pripajanju SAD podržava samo mali broj ljudi. „Jasno je da Trampov tabor ne poštuje naše pravo na samoopredjeljenje bez spoljnog miješanja“, kritikuje grenlandska poslanica u danskom parlamentu Aja Kemnic na Fejsbuku.

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku