Ben Najt  [ DW ]

21. 03. 2025. 07:31

Veliko zaduživanje Njemačke: zašto je važan Bundesrat

Ova sedmica mogla bi da bude presudna za budućnost Njemačke, jer oba doma parlamenta moraju da izglasaju izmjene ustava kojima bi se „olabavila“ tzv. „dužnička kočnica“, što bi otvorilo put za ogromni finansijski paket odnosno zaduživanje kroz kredite za naoružanje, infrastrukturu i zaštitu klime. To je predlog Demohrišćana (CDU/CSU) i Socijaldemokrata (SPD), stranaka koje pregovaraju o formiranju nove vlade, a podržavaju ga i Zeleni.

Predlog je tako u utorak (18. mart) već prošao na glasanju u donjem domu parlamenta, Bundestagu, dobivši neophodnu dvotrećinsku većinu. Sada je na redu gornji dom njemačkog parlamenta, Bundesrat, koji će o tome glasati u petak 21. marta. I tu je potrebna dvotrećinska većina za izmjenu ustava. Ishod glasanja, međutim, nije siguran, jer su neke regionalne stranke izrazile protivljenje.

Šta je Bundesrat i kakvu ulogu ima?

Bundesrat, čije je sjedište u Berlinu, predstavlja 16 njemačkih saveznih pokrajina, koje u taj dom šalju određeni broj predstavnika – obično vodeće ministre pokrajinskih vlada. Član Bundesrata ne smije istovremeno da bude i poslanik u Bundestagu.

Bundesrat ima pravo da prihvati ili da odbije svaki zakon koji se tiče njemačkih pokrajina – a to je slučaj i sa promjenom ustavne odredbe o zabrani prekomjernog zaduživanja, tzv. „dužničkoj kočnici“, jer to omogućava i pokrajinama da olabave sopstvena ograničenja zaduživanja.

Bundesrat raspolaže sa 69 glasova, koji odražavaju broj stanovnika u pokrajinama, iako ne sasvim precizno. Tako recimo Sjeverna Rajna-Vestfalija, najmnogoljudnija njemačka pokrajina u kojoj živi 18 miliona stanovnika, ima šest glasova – isto koliko i Donja Saksonija, u kojoj živi „samo“ osam miliona ljudi. Najmanje savezne pokrajine, Bremen i Sarska oblast (obje sa manje od milion stanovnika), imaju po tri glasa, ali Hamburg sa 1,9 miliona stanovnika takođe ima tri.

Kako funkcioniše glasanje u Bundesratu?

Pokrajine u Bundesratu predstavljaju delegati stranaka koje su na vlasti u pokrajini. Na primjer, Bavarska ima šest mjesta u Bundesratu – četiri drže bavarski demohrišćani iz CSU, a dva su u rukama njihovog manjeg koalicionog partnera, Slobodnih birača (FW).

Pritom pokrajina mora da glasa jedinstveno, bez obzira na stranačku pripadnost. Ako bi recimo dva predstavnika Slobodnih birača u petak glasala drugačije od svojih kolega iz CSU, onda bi svih šest glasova Bavarske bilo nevažeće.

Za usvajanje ustavne promjene o djelimičnoj suspenziji „dužničke kočnice“ potrebno je najmanje 46 od 69 glasova u Bundesratu. To znači da bi šest glasova iz Bavarske moglo da bude presudno. Drugim riječima, Slobodni birači – mala stranka koja ima zanemarljivu ulogu na saveznom nivou – teoretski bi mogla da osujeti i sruši čitav plan.

Savezne pokrajine imaju prigovore

To je scenario koji se umalo obistinio prošle sedmice, kada je lider Slobodnih birača, ujedno i bavarski ministar privrede, Hubert Ajvanger, izjavio: „Ne možemo da prihvatimo taj predlog u njegovom sadašnjem obliku, jer u njemu uočavamo više opasnosti nego prilika za stabilnost naše zemlje.“

Međutim, Slobodni birači su kasnije ipak povukli svoje protivljenje i najavili da će podržati predlog.

Ajvangerov glavni prigovor bio je, inače, da bi ukidanje „dužničke kočnice“ moglo da podstakne vladu da prekomjerno troši.

Ali i u drugim pokrajinama su na ovaj ili onaj način zabrinute. Kristina Fogt, ministarka privrede Bremena iz redova Ljevice, zahtijeva da veći dio planiranog finansijskog paketa za infrastrukturu bude dodijeljen pokrajinama, a ne da o njime upravlja savezna vlada. Ako se njen zahtjev ne ispuni, ona prijeti da će glasati protiv predloga – što bi značilo da glasovi iz Bremena postaju nevažeći.

Slična situacija je u Meklenburgu-Prednjoj Pomeraniji, gdje je Ljevica takođe izrazila nezadovoljstvo drastičnim povećanjem potrošnje na vojsku.

Savez Sara Vagenkneht (BSW), stranka koja se takođe protivi povećanju vojnog budžeta, dio je vlada dvije pokrajine na istoku zemlje.

Liberali (FDP), stranka koja se smatra svojevrsnim „čuvarem“ njemačke dužničke kočnice, dio je vladajuće koalicije u Porajnje-Palatinatu i Saksoniji-Anhalt.

Šta ako Bundesrat odbije predlog?

Nije neuobičajeno da Bundestag i Bundesrat ne budu istog mišljenja. Štaviše, u teškim političkim vremenima, Bundesrat često odbacuje predloge Bundestaga, podseća Kristof Guzi, profesor ustavnog prava sa Univerziteta u Bilefeldu. „U tom slučaju ne nastupa ustavna kriza, jer to je sasvim normalna situacija.“

U takvim slučajevima, predlog zakona vraća se u Bundestag. O njemu mora ponovo da se pregovara i mora da se mijenja.

Međutim, ono što je rijetkost jeste situacija u kojoj pokrajine moraju da ponište svoje glasove zbog neslaganja unutar svojih delegacija. Prema Guziju, takva situacija dogodila se samo dva puta u istoriji – od čega je jednom to bio rezultat nesporazuma.

Najpoznatiji primjer dogodio se 2002. godine, kada je vlada Brandenburga (tada koalicija SPD i CDU) imala podijeljene glasove prilikom glasanja o Zakonu o imigraciji. To je izazvalo haos u Bundesratu, a njemački Ustavni sud kasnije je proglasio glasove Brandenburga nevažećim.

Ako Bundesrat u petak odbije izmjene ustava, to bi izazvalo tešku političku krizu, smatra Guzi.

To bi takođe bio i veliki udarac za vjerovatnog budućeg kancelara Fridriha Merca, lidera CDU koji trenutno pregovara o formiranju nove vlade sa SPD-om.

„Jer, formiranje nove njemačke vlade u velikoj mjeri se oslanja upravo na ovaj paket ekonomskih mjera“, ističe Guzi.

Buduća Mercova vlada računa dakle na taj novac, a ako Bundesrat u petak kaže „ne“, predlog će se vratiti u Bundestag sljedeće sedmice. Samo što će onda o njemu odlučivati novi saziv, u kojem više neće biti zagarantovana dvotrećinska većina CDU/CSU, SPD i Zelenih.

U tom slučaju, bilo bi potpuno neizvjesno šta će biti sa stotinama milijardi eura za infrastrukturu, klimu i odbranu.

*ovaj članak je najprije objavljen na engleskom jeziku