Lucija Šulten  [ DW ]

17. 03. 2025. 12:22

EU: Kako spriječiti kolaps Sirije?

Odmah nakon pada Asadovog režima početkom decembra 2024. EU je postavila zahtjev za „inkluzivnom tranzicijom" u Siriji u kojoj će se posebno poštovati prava manjina i žena.

Ova konferencija u Briselu predstavlja „trenutak velike odgovornosti", izjavila je visoka predstavnica EU za spoljne poslove Kaja Kalas. Naglasila je da se ne smiju štedjeti napori kako bi se podržala ovakva tranzicija, ističući da se Sirija suočava s egzistencijalnim izazovima. To je, kako je rekla, na „tragičan način" pokazao nedavni talas nasilja.

O četvrtka 6. marta u blizini grada Latakije, počeli su višednevni i do dosad najžešći sukobi između vladinih snaga i pristalica svrgnutog vladara Bašara al-Asada. Prema podacima Sirijske opservatorije za ljudska prava iz Londona, u tim sukobima su počinjeni masakri, u kojima je živote izgubilo oko 1.000 civila. Među stradalima su, navodno, uglavnom bili alaviti - etničko - religijska manjina kojoj je pripadao i bivši vladar Asad.

EU i države članice najoštrije su osudile ovo nasilje. Prema izvještajima, zločine nad alavitima počinile su naoružane grupe, koje podržavaju snage prelazne vlade. EU je pozdravila odluku aktuelne vlade da uspostavi istražnu komisiju kako bi odgovorni za masakr bili privedeni pravdi.

Prvi put predstavnici sirijskih prelaznih vlasti na konferenciji

Iako se međunarodna Konferencija o Siriji održava već deveti put, ove godine će na njoj po prvi put prisustvovati predstavnici sirijske prelazne vlade. Planirano je da na konferenciji učestvuje i aktuelni ministar spoljnih poslova Sirije, Asad al-Šaibani, potvrdili su zvaničnici EU.

Na čelu prelazne vlade nalazi se Ahmed al-Šara, poznat kao vođa islamističke milicije Haiat Tahrir al-Šam (HTS). Njegova organizacija je bila povezana s terorističkom mrežom Al-Kaida, zbog čega je EU posljednjih mjeseci bila oprezna u saradnji s prelaznom vladom, objašnjava Kristina Kauš, politička analitičarka iz German Marshall Fonda. Prisustvo Sirije na konferenciji ona smatra „značajnim korakom ka međunarodnoj legitimaciji" sirijske prelazne vlade.

Osim visokih predstavnika iz Sirije i Evrope, na konferenciji će učestvovati i predstavnici SAD, UN te susjednih zemalja Sirije.

Osigurati neposrednu humanitarnu pomoć

Na prošlogodišnjoj konferenciji prikupljeno je ukupno 7,5 milijardi eura pomoći za sirijske izbjeglice u samoj zemlji i susjednim državama – od toga pet milijardi bespovratnih sredstava i 2,5 milijarde u kreditima. Ove godine EU se nada još većoj sumi.

Poslije skoro 15 godina rata, problemi u zemlji su ogromni. Procjenjuje se da je od oko 23 miliona stanovnika Sirije njih više od 16 miliona zavisno od humanitarne pomoći. Međutim, američki predsjednik Donald Tramp već je najavio da će ukinuti američku humanitarnu pomoć širom svijeta. SAD su, uz EU, bile jedan od najvažnijih donatora u Siriji.

Pronaći finansijska sredstva za obnovu

Analitičarka Kristina Kauš naglašava da konferencija ima za cilj da spriječi potpuni kolaps Sirije, koja se nalazi u izuzetno teškoj situaciji. Razlog tome je što, s jedne strane, novi vladari nemaju iskustva u upravljanju, a s druge strane, što su bivši izvori prihoda nestali.

Međutim, konferencija će se baviti i ekonomskom obnovom zemlje uništene građanskim ratom. Do sada je EU bila uzdržana u pružanju pomoći za obnovu, dijelom i zbog sankcija koje su bile na snazi. No, situacija se sada mijenja, a EU radi na dodatnim finansijskim izdvajanjima kako bi se obnovili osnovni servisi poput elektroenergetskog, vodovodnog i zdravstvenog sistema. Takođe, kroz dodjelu mikrokredita, EU planira pomoći zemlji da ponovo izgradi tržište rada i postane ekonomski održiva.

Uticaj postojećih sankcija

EU je već u februaru djelimično ublažila sankcije Siriji, posebno u sektorima energije i transporta. Takođe, omogućene su bankovne transakcije povezane s tim sektorima. Kristina Kauš ocjenjuje ove promjene kao pozitivne, posebno za hitnu humanitarnu pomoć Siriji. Međutim, za srednjoročnu obnovu zemlje, ove sankcije i dalje predstavljaju prepreku.

EU primjenjuje pristup „korak po korak" u saradnji s prelaznom vladom Sirije i zadržava pravo da povuče ustupke ako razvoj događaja ne bude išao u željenom pravcu, ističe Kauš. Ipak, trenutno je glavni cilj EU stabilizacija Sirije – i to ne samo iz humanitarnih, već i iz sopstvenih, strateških razloga.

Politički analitičar Nanar Havah iz organizacije „International Crisis Group" (ICG) ukazuje na to da još uvijek postoje veoma složene američke sankcije protiv Sirije, koje će takođe uticati na ishod konferencije. Sankcije otežavaju zemljama donatorima da direktno prebacuju novac u Siriju.

Ipak, Havah, koji je u ICG-u zadužen za analizu sirijskog konflikta, smatra da je konferencija važan signal da zemlja mora ući u poslijeratnu fazu. Međunarodna zajednica bi trebalo da izvrši pritisak kako bi se obezbijedila sredstava za obnovu – što bi, prema njegovom mišljenju, bio konkretan i ključan rezultat ove konferencije.