Tanja Kremer  [ DW ]

03. 03. 2025. 16:02

Izraelska vojska priznala propuste u vezi sa napadom Hamasa 7. oktobra 2023.

Izvještaj Izraelskih odbrambenih snaga (IDF) o terorističkim napadima Hamasa 7. oktobrau južnom Izraelu teško je pao većini Izraelaca. Zaključci u izvještaju, objavljenom prošle nedjelje, nisu bili potpuno novi, ali su dodatno uzburkali emocije, nakon nekoliko emotivnih nedjelja u kojima je 30 živih talaca vraćeno kućama, dok je 8 njih stiglo u kovčezima.

Prva faza primirja i dogovora o oslobađanju talaca privedena je kraju, a sljedeća ostaje nejasna. Pedeset devet otetih vojnika i civila ostali su u Gazi. Vjeruje se da je živo njih 24.

Nakon predstavljanja izvještaja, izraelski dnevnik Yedioth Ahronoth je objavio članak pod naslovom: „Sljepilo, neuspjeh, pitanja". A u izraelskom besplatnom desničarskom listu Haysom naslov je glasio: „Godinama nagovještavani debakl".

To se odnosi na jedan od ključnih nalaza izvještaja po kojem je izraelske obavještajne službe godinama drastično potcjenjivale Hamas. Ta islamistička militantna grupa preuzela je 2007. kontrolu nad Gazom. Kao odgovor, Izrael je dodatno pojačao svoju nadzor nad vazdušnim, kopnenim i morskim granicama, kontrolišući kretanje ljudi i dobara u enklavu i iz nje. Izrael i Hamas su posljenjih godina vodili nekoliko ratova.

Hamas je dugo pripremao napad: intenzivno od 2021. godine

Rano ujutro u subotu 7. oktobra 2023. Hamasovi ekstremisti su pokrenuli veliki napad na južni Izrael. Prema izraelskim podacima ubili su 1.200 ljudi i uzeli 251 osobu kao taoce.

Napad je izazvao rat koji je trajao 15 mjeseci. Prema podacima Ministarstva zdravlja Gaze u njemu je poginulo više od 48.000 Palestinaca, a većina Gaze je sravnjena sa zemljom.

Izvještaj je otkrio da je, na osnovu dokumenata pronađenih u Gazi i ispitivanja visokih Hamasovih funkcionera uhvaćenih tokom rata, grupa počela da razgovara o velikom napadu nakon rata između Izraela i Hamasa 2014. Plan, koji je kasnije postao poznat kao „Jerihonski zid", prvenstveno je razvio Jahja Sinvar, koji se smatra jednim od vodećih planera napada 7. Oktobra.

On je 2017. postao vođa Hamasa u Gazi. Plan je uključivao iznenadni napad na izraelsku vojnu diviziju stacioniranu oko Pojasa Gaze kao i uzimanje talaca.

Prema istrazi, Hamas je razmatrao sprovođenje plana napada već u maju 2021. kada su Izrael i Hamas vodili 11-dnevni rat u Gazi. U to vrijeme, izraelska vojna obavještajna služba nije bila svjesna plana, navodi se u izvještaju.

Izvještaj pokazuje da je rat u maju 2021. poznat u Izraelu kao „Operacija čuvar zidova", bio prekretnica. Vojska je tada javno iznijela zaključak da je Hamas pretrpio ozbiljan udarac, te da su uništeni veliki djelovi tunelskog sistema, koji je vojska nazvala „metro" — a da je podzemna barijera koju je Izrael izgradio smanjila infiltraciju na minimum.

Čini se da su izraelski lideri vjerovali da Hamas želi da se fokusira na ekonomski razvoj i da hoće da očuva mir. Međutim, izvještaj je naveo da se Hamas zapravo osjećao ohrabrenim ishodom rata 2021. jer je uspio da dobije podršku u regionu — uključujući nemire u „mješovitim gradovima" u Izraelu — a da vojska nije ni pokrenula veliku kopnenu operaciju.

Zablude o Hamasu

Istraživanje je zaključilo da procjena Hamasa godinama nije bila preispitana i da nije bilo rasprave o pitanju „šta ako smo nismo u pravu?"

Prema Amosu Harelu, koji piše za dnevni list Haaretz, „Obavještajne službe, sa vojskom i službom bezbjednosti na čelu, nije vjerovala da je Hamas sposoban da izvede koordinisani napad hiljada terorista na više od 100 tačaka, te da uspješno savlada diviziju Gaza i preuzme kontrolu nad velikim dijelom teritorije za koju je divizija bila odgovorna."

Istraživanje je takođe kritikovalo činjenicu da su obavještajni i politički lideri izabrali politiku „upravljanja sukobom" sa Hamasom, netačno procjenjujući njegove sposobnosti i namjera. „Gaza je predstavljena kao 'sekundarna prijetnja' u poređenju sa Hezbolahom i Iranom", napisao je Yosi Ješuošua, vojni dopisnik lista Yedioth Ahronoth.

„Cijela izraelska vlast — od vlade do obavještajnih agencija — postala je zavisna od obavještajnih podataka koje proizvodi napredna i sofistifikovana tehnologija, stvarajući samouvjerenost i aroganciju među onima koji bi trebalo stalno da budu na oprezu. Uzvikivali smo 'sajber' i zaspali za volanom, dok je Hamas pripremao invaziju kao u srednjem vijeku."

Kritika izvještaja vojske

Prema nekima, najnoviji sveobuhvatni izvještaj o radu različitih rodova vojske dolazi prekasno. Drugi kažu da je malo novih informacija. Nemoć izraelske vojske da na dan napada zaštiti izraelske građane ostavila je duboke ožiljke.

U posljednjim mjesecima, vojska je iz minuta u minut stanovnicima nekoliko kibuca blizu Gaze slala informacije o događajima u njihovim zajednicama.

„Izvještaj je važan prije svega za preživjele, za porodice vojnika i civila koji su poginuli, porodice onih koji su oteti i za zajednice sa juga, koje se još uvijek nisu vratile", rekao je Ofer Šelah, istraživač na Institutu za nacionalne bezbjednosne studije (INSS) i bivši član Kneseta.

„Mislim da je ovo važno za ponovno uspostavljanje povjerenja između tih zajednica, izraelske javnosti uopšte i vojske, te da se vojska suočila sa preživjelima i iskreno im rekla šta se desilo", rekao je Šelah za DW.

Dodao je da ostaje još niz pitanja o tome zašto su se stvari dogodile onako kako su se dogodile unutar vojske i njenih različitih rodova, kao i u vezi sa političkim strukturama.

Ovo je ponovio Tamir Hajman, direktor INSS-a i bivši šef Vojne obavještajne direkcije. „U svakoj vojnoj istrazi treba odgovoriti na tri pitanja: Šta se desilo, zašto se desilo i kako da se poboljša", rekao je Hajman „Ove istrage nam daju mnogo informacija o tome šta se desilo, ali još uvijek postoji pitanje na koje nisam pronašao odgovore — zašto se to desilo."

Izraelci hoće da se istraži i odgovornost političara

Izvještaj je ponovo izazvao pozive da se osnuje državna komisija koja bi istražila ulogu političkog rukovodstva Izraela. „Izraelska javnost ne može da obezbijedi da i političari plate cijenu, i zato žele istražnu komisiju" rekao je Ofer Šelah.

U anketi objavljenoj u petak (28.02.) ispitanicima je postavljeno pitanje da li smatraju da je vojna istraga dovoljna, ili bi trebala da se osnuje državna ili politička komisija za istragu. Samo 6 odsto anketiranih je reklo da misli da je vojna istraga dovoljna, dok je 58 odsto njih želi da se ustanovi državna komisija za istragu.

Glavnokomandujući vojske Hercij Halevi podnio je ostavku zbog neuspjeha 7. oktobra i napustiće svoju funkciju u srijedu 5. marta, dok premijer Benjamin Netanjahu nije preuzeo odgovornost i više puta je odlagao potpunu istragu.