Dragan Maksimović  [ DW ]

02. 03. 2025. 10:24

Zašto baš Brčko?

Početkom ove sedmice, u jednoj kući u Brčkom pronađeno je 31 dijete starosti od nekoliko mjeseci do 12 godina. Javnost je šokirala informacija koja se pojavila u medijima da je navodni vrtić, koji je prema prvim informacijama funkcionisao kao paravan za organizovanu trgovinu djecom, radio od 2018. a da niko od nadležnih ni građana Brčko distrikta nije reagovao.

U Tužilaštvu distrikta su rekli da je dvanaestogodišnja djevojčica, zajedno sa dvije mlađe djevojčice, zatražila pomoć na ulici, nakon čega je policija pronašla kuću u kojoj je zatekla maloljetnu djecu u nehigijenskim uslovima.

„Djeca nisu identifikovana, nemamo pouzdane podatke o djeci niti o tome ko su im roditelji. Tri lica za koja je predložen pritvor su iz BiH", kaže Radmilo Ivanović, vršilac dužnosti glavnog tužioca Brčko distrikta.

Djeca privremeno smještena u jednom brčanskom hotelu, jer na teritoriji distrikta ne postoji centar za socijalni rad niti slična ustanova tog tipa koja bi mogla da pruži adekvatnu pomoć.

Iako još nema potvrde, nezvanične informacije govore da se radi o romskoj djeci iz Srbije, Hrvatske, ali i nekih drugih zemalja okruženja, zbog čega su se u cio slučaj uključile i međunarodne policijske agencije.

Za dvije uhapšene osobe odmah je određen pritvor – vlasnicu kuće Zahidu Đongo (72) i njenog sina Aliju, za koga mediji navode da je brat sudskog policajca u Brčkom.

U međuvremenu je privedeno osam lica, a osumnjičeni se terete za krivična djela „trgovina ljudima", „trgovina djecom" i „zanemarivanje ili zlostavljanje djeteta".

Hasnija ima 108 unučadi

O bizarnosti cijelog slučaja govori priča privedene, a nakon ispitivanja puštene na slobodu, Hasnije Hasanović, čiji su unuci, kako tvrdi, među pronađenom djecom. Rekla je da je od šestoro unučadi, sa kojima trenutno živi, dvoje dala „na čuvanje" vlasnici kuće, što je za 15 dana platila 300 eura.

„Živim u Brčkom, imam šestoro unučadi sa sobom. Živim normalno tu, imam novac, šalju mi djeca, familija. Imam 108 unučadi, desetoro djece", rekla je Hasanović u izjavi medijima, navodeći da ih je i ranije po potrebi ostavljala u ovoj kući.

Nevjerovatno je, kaže pravnica i aktivistkinja za ljudska prava iz Brčkog Ana Kotur Erkić, da nijedan centar za socijalni rad u Banjaluci ili Hrvatskoj, odakle su djeca dovedena, nije imao evidenciju o nekoj od tih višečlanih porodica, a još je veća tragedija ako su te informacije imali, a ništa nisu preduzeli.

„Priča se svodi na to: daj im dječji dodatak i nemoj da ih diraš", kaže ona, navodeći to kao primjer raspalog sistema, slučajeve kada pravo na dječiji dodatak postane uslovljeno slanjem djece u školu.

„Znači, ako šalješ romsko dijete u školu i doneseš potvrdu, dobićeš novac. Ali niko ne izađe na teren da vidi da li taj roditelj tuče to dijete, da li brine o tom djetetu, da li je ošišano i okupano", kaže Kotur Erkić, podsjećajući da je još 2018. u ovom slučaju podnijeta prijava za jedanaestoro djece, ali se sve na tome završilo.

Brčko je zbog svog statusa raj za krijumčare

Distrikt Brčko je jedinica lokalne samouprave pod suverenitetom Bosne i Hercegovine, koja je formalno pod zajedničkom upravom Republike Srpske i Federacije BiH kao kondominijum, ali sa sopstvenim institucijama. Kao takav, ima relativno visok BDP po glavi stanovnika u poređenju sa ostalim djelovima zemlje. Međutim, suočava se i sa problemom siromaštva i marginalizacijom određenih zajednica, poput Roma, za koje se sumnja da čine većinu pronađene djece u ovom slučaju.

Specifičan status Brčkog u nekim slučajevima može dovesti do problema kada je riječ o koordinaciji sa entitetima i ostaviti prostor za slabije nadzirana područja upravo zbog fragmentacije vlasti, što može biti iskorišćeno za djelovanje kriminalnih grupa.

Šestoro djece imalo je hrvatske pasoše, ali je hrvatska policija saopštila da se ta djeca ne vode kao nestala u Hrvatskoj, što otvara pitanje ili nemara vlasti ili autentičnosti dokumenata.

„Kriminalističko istraživanje je složeno jer su osumnjičeni dio takozvanih mobilnih grupa ljudi koji sele iz države u državu i koji imaju različita državljanstva", komentarisao je ministar unutrašnjih poslova Hrvatske Davor Božinović, uvjeravajući da sve policijske agencije u regionu i šire sada rade zajedno kako bi otkrile detalje.

„I u toj rupi u komunikaciji između entiteta i Brčkog, odnosno između entiteta, Brčkog i Hrvatske, organizovani kriminal je našao prostor", kaže Kotur Erkić, upozoravajući na činjenicu da su većina pronađene djece djevojčice.

Djeca za Zapadnu Evropu

Položaj distrikta čini ga strateškom tačkom jer se nalazi u blizini međunarodne granice i na raskrsnici puteva koji povezuju Zapadni Balkan sa Evropskom unijom.

„Zato ja lično smatram da ova djeca nisu bila namijenjena, vrlo je ružno tako reći, ali, za tržište našeg regiona. Naprotiv, trebalo je da uđu u Hrvatsku, da bi kasnije stigla do Zapadne Evrope, jer na tom području djeca mnogo više vrijede. Ponavljam još jednom, vrlo ružne kvalifikacije, ali to je jednostavno tako", kaže za DW Igor Jurić, direktor Centra za nestalu i zlostavljanu djecu u Srbiji i inicijator uvođenja sistema „Pronađi me".

Sada je ključno pronaći roditelje te djece, upozorava Jurić, iako se do sada niko nije pojavio, što otvara pitanje njihovog saučesništva u ovom slučaju.

„I veoma je važno da znamo, imamo primjer da su, izgleda, u svemu ovome učestvovali i ljudi iz institucija, što govori da je u pitanju ozbiljan novac. Treba da otkrijemo ko su organizatori, iako je teško doći do vrha piramide u organizovanom kriminalu", kaže Jurić, upozoravajući na činjenicu da su ova djeca pronađena slučajno i da je riječ samo o vrhu ledenog brijega.

„Pitanje je koliko je djece prošlo kroz tu kuću, koja je ovo grupa po redu i gdje su sva ta djeca završila. Svako dijete u ovakvim slučajevima ima svoju 'svrhu'. Neka se daju na usvajanje, neka su raspoređena da budu radno eksploatisana, a veliki broj pronađenih djevojčica pokazuje da su trebalo da budu žrtve seksualne eksploatacije", upozorava Jurić.

Sistematsko zataškavanje

Istovremeno, sunovrat društvene stvarnosti u kojoj se u centru nekog grada nalazi objekat sa zlostavljanom djecom uzrasta do 12 godina, pokazuje stravične obrise neljudskosti i trulog sistema u kojem ne postoji nijedan oblik zaštite, osim onog na papiru. Ili se na kraju radi o sistemskom zataškavanju.

Izjava gradonačelnika Brčkog Siniše Milića da je „zabrinjavajuće koliko je dugo to bilo u komšiluku, a da niko nije obratio pažnju", pokazuje pravo stanje svjesti društva.

„To je posljedica niza problema koje živimo, susrećemo se sa tako strašnim stvarima da naša nebriga ide u drugom pravcu, da kažemo da su to pripadnici neke druge etničke zajednice, da nas nije briga za to. Empatiju više nemamo, bez obzira na to da li je riječ o nečijoj sreći ili bolu", kaže profesorka sociologije iz Tuzle Smiljana Vovna.

Sudski postupci traju godinama

Naši sagovornici saglasni su da iza ovog slučaja u Brčkom najverovatnije stoji organizovana trgovina djecom, na šta ukazuju sve dostupne činjenice do sada – od pronađenih dokumenata, geografskog položaja i blizine međunarodne granice do specifičnog administrativnog statusa unutar BiH, a istraga će pokazati da li su saučesnici u ovom slučaju i neke strukture vlasti.

Za krivična djela trgovine ljudima u 2023. godini osuđeno je 26 osoba. Međutim, u izvještaju Evropske komisije za BiH iz prošle godine navodi se da su sudski postupci uglavnom trajali godinama, ali da je pozitivno to što pravosuđe počinje da izriče sve strože kazne za ova krivična djela.

Ipak, poražavajuće je da država nije preduzela nikakve korake u pravcu izrade novog akcionog plana o zaštiti djece, s obzirom na to da je prethodni istekao 2018. godine. Zbog toga nema zvaničnih podataka o prosjačenju ili nasilju nad djecom.