- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
26. 02. 2025. 08:01
Čitaj mi:
Svjetski dan bajki: Romsko ostrvo u sred mora
U davna, pradavna vremena, kada su ljudi još vjerovali da su kapi kiše suze Sunca koje plače, živjela je prelijepa romska vila po imenu Doja. Jednog dana odlučila je da napusti svoju palatu u oblacima, spusti se niz dugu i siđe među ljude.
Romi su je dočekali s radošću, a ona im je predložila da ih povede u zemlju koja će biti njihova i gdje će moći da žive u miru, u svojim kućama, kao i svi drugi ljudi.
Sakupili su svoje stvari i šatore, i uhvatili se za divnu, dugačku Dorinu kosu, a ona ih je odnijela u zemlju Roma, na zeleno ostrvo u sred mora. Tu su živjeli srećno i zadovoljno – sve dok se jednog dana nije desilo nešto strašno.
Tako počinje bajka o vili Doji, jedna od mnogih romskih bajki. O njoj je sedamdesetih u Mađarskoj čak snimljen animirani film.
Neke od romskih bajki sakupio je i zapisao Dejan Jovanović, književnik iz Novog Bečeja.
„Najomiljenije bajke su mi one koje sam imao priliku da slušam kao dijete, ali svakako i one koje sam sakupljao. Slušajući sam ih od Roma i zapisao sam mnoge. Pripremam i knjigu koju ću uskoro objaviti, a neke od romskih bajki koje će se naći u knjizi su: Romčić (O Rromorro), Dva brata (Duj phral), Pastir i zmaj (O bakrjari thaj o zmovo), Djevojka iz panja (E rakhli andav bućumo), Rom kao vojnik (Rrom sar o katano) i mnoge druge“, kaže Jovanović za DW.
Romska istorija i kultura u školskom programu u Srbiji?
Romskih bajki, kao ni sadržaja iz istorije i kulture Roma, nema mnogo u literaturi, iako je to vjekovima sastavni dio njihove kulture. Zato su na inicijativu Savjeta Evrope, Evropski romski institut za umjetnost i kulturu u Srbije (ERIAC) i Fond za obrazovanje Roma (REF), 2023. pokrenuli istraživanje pod nazivom „Zastupljenost tema iz istorije i kulture Roma u programima nastave i učenja u osnovnim i srednjim školama u Republici Srbiji“. Program realizuju Ministarstvo prosvjete Srbije i Zavod za unaprjeđivanje obrazovanja i vaspitanja (ZUOV), uz podršku i učešće Nacionalnog savjeta romske nacionalne manjine.
Bratislav Mitrović, vršilac dužnosti direktora Evropskog romskog instituta za umjetnost i kulturu u Srbiji, u razgovoru za DW kaže da je grupa eksperata sastavila dokument s preporukama tema po razredima, odnosno po programu koji je trenutno u razvoju.
„Ono što je naša ideja jeste da kroz tu inicijativu zapravo implementiramo preporuku Savjeta Evrope da se uvede istorija i kultura Roma u obavezni školski dio programa za sve učenike. Ideja je da se kroz istoriju i kulturu djeca većinskog stanovništva, kao i djeca romske nacije, informišu o tome ko su Romi – ali da to istovremeno ne bude opterećenje za njih, jer je gradivo obimno za učenike osnovnih i srednjih škola“, kaže Mitrović.
Uvredljivi sadržaji u lektiri
Kada se govori o Romima i književnosti, posebno je važno da se i u tom segmentu izbjegne diskriminacija. Pokret „Opre Roma Srbija“ (ORS) je tako 2022. godine pokrenuo inicijativu za uklanjanje pjesme Jove Jovanovića Zmaja, „Ciganin hvali svoga konja“ iz školskog programa za četvrti razred osnovne škole.
Stevica Nikolić, romski aktivista, za DW ukazuje da ta pjesma sadrži stereotipe i da Rome opisuje kao prevarante, siromašne i nesposobne. „Sadržaji poput te pjesme utiču na to da učenici romske nacionalnosti, umjesto ponosa, osjećaju stid i nesigurnost. Takve pjesme i priče ne oblikuju samo način na koji većina vidi Rome, već i način na koji romska djeca doživljavaju sebe“, kaže Nikolić.
On podsjeća da je Pokret ORS zatražio i da se „ukloni protivzakoniti i uvredljivi naziv za Rome iz lektire za treći razred osnovne škole u kojem se, umjesto riječi Rom, koristi riječ na slovo ’C’“. ORS naglašava da je taj naziv istorijska uvreda za Rome i da se koristi za podsticanje etničke superiornosti većine i nametanje inferiornosti.
„Ta inicijativa je korak ka inkluzivnijem i pravednijem obrazovnom sistemu, u kojem će svako dijete imati jednake mogućnosti da se razvija i ostvari svoje potencijale“, zaključuje Stevica Nikolić.
Živjeli su srećno i zadovoljno?
A šta je bilo s vilom Dojom i Romima u njihovoj zemlji, da li su nastavili da žive srećno i zadovoljno do kraja života?
To ćete saznati ako pronađete i pročitate bajku o njima. Ovaj 26. februar, Svjetski dan bajki, prava je prilika za to.