Marsel Firstenau  [ DW ]

26. 02. 2025. 07:25

Povratak otpisanih: put Ljevice do uspjeha na izborima

„Ljevica živi!“ – uzvikuje predsjednik te stranke Jan van Aken oduševljenoj masi na proslavi u Berlinu nakon zatvaranja biračkih mjesta na izborima za Bundestag dok na ekranu stoje početne prognoze rezultata: 8,5 odsto za Ljevicu. Na kraju se taj procenat popeo čak na 8,8 odsto.

Kako je to bilo moguće, nakon što je stranka još u decembru tavorila na oko tri procenta podrške?

„Svi vi ste omogućili ovo uskrsnuće!“– zahvaljuje se zvijezda društvenih mreža Hajdi Rajhinek stranačkoj bazi, koja je prethodnih sedmica i mjeseci širom Njemačke sprovodila intenzivnu kampanju od vrata do vrata kako bi privukla birače. Svoju ulogu, kao vodeća kandidatkinja uz Jana van Akena, pritom ne spominje.

Kako je Ljevica uspjela da osvoji mlade birače?

O dometu Hajdi Rajhinek na društvenim mrežama Iks i TikTok mnogo se govorilo u završnici predizborne kampanje. Kao i o njenim govorima u Bundestagu, nakon što su demohrišćanske stranke CDU i CSU sa svojim kandidatom za kancelara Fridrihom Mercom, zajedno s dijelom desno-ekstremnom Alternativom za Njemačku (AfD) i sada iz Bundestaga izbačenom Liberalnom strankom (FDP), glasale za drastično pooštravanje azilantske politike.

Mnogo je razloga zbog kojih je Ljevica u poslednjem trenutku uspjela da pridobije veliki broj glasača – prije svega mlađih. U starosnoj grupi od 18 do 24 godine, stranka je sa 25 odsto postala broj jedan, ispred AfD-a (21 odsto). Na izborima 2021. prednjačile su dvije druge stranke: Zeleni (23 odsto) i FDP (21 odsto).

Nekada su Zeleni bili omiljeniji među mladima

Čak je i ekspert za izborne kampanje, politikolog sa Slobodnog univerziteta u Berlinu Antonios Suris, iznenađen tim preokretom. S naučnog aspekta, vrlo velika oscilacija birača u pogledu opredjeljivanja za neku stranku predstavlja zanimljivo otkriće, kaže on u razgovoru za Dojče vele. „Sjećam se da smo kod drugih izbora proteklih godina često govorili o skretanju mladih udesno.“ Taj trend i dalje postoji, ali istovremeno postoji i skretanje ulijevo.

Nekada su Zeleni bili veoma popularni među mladima, posebno u vrijeme kada su stotine hiljada njih učestvovali u klimatskim protestima pokreta Fridays for Future. Ali, taj entuzijazam je s vremenom splasnuo. Šta to znači za mlade birače? „Stvoren je određeni tip birača koji se, na kraju, nije pokazao održivim“, zaključuje Suris.

Zeleni upozoravali da se ne glasa za Ljevicu

Uoči izbora Ljevica je ostvarila veliki uspjeh svojom kampanjom na društvenim mrežama, ističe Suris. Ali, ne smije se zanemariti ni to da je kampanja stranke na terenu, među ljudima, bila veoma snažna. „Ljevica nije bila prisutna samo na internetu, već i na ulici“, podsjeća politikolog iz Berlina.

U prilog Ljevici išlo je i to što je ona opoziciona stranka. „Ona je bila pomalo autsajder, dok su Zeleni bili dio vlasti.“ Prema prvim analizama, veliki broj birača prešao je sa Zelenih na Ljevicu. Tome je možda doprinijelo i to što su Zeleni na društvenim mrežama upozoravali da su glasovi za Ljevicu – bačeni glasovi, misleći pritom da Ljevica neće ući u Bundestag. Moguće je da su mnogi birači upravo zbog toga odlučili da daju glas toj stranci.

Klasične ljevičarske teme: stanarine, plate, inflacija

Suris u tom kontekstu spominje i mlade, progresivne ljude koji su otvoreni za izbjeglice i čije je stavove Ljevica možda bolje predstavljala od Zelenih. Ali, to su za sada samo pretpostavke. „To još ne možemo da dokažemo, ali rezultat to sugeriše.“

Uz to, birače su privukle klasične socijalne teme, one koje pogađaju ljude sa skromnijim primanjima: visoke stanarine, plate, inflacija. I to je jedan od razloga zbog kojih je Ljevica doživjela uspon.

Trijumf u četvrti Nojkeln u Berlinu

„Stranka ima i kandidate koji su otjelotvorenje tog programa“, dodaje Suris i kao primjer navodi trijumf u berlinskoj četvrti Nojkeln. To je naselje s velikim brojem migranata, gdje mnogi ljudi žive od socijalne pomoći.

Taj izborni okrug nalazi se u nekadašnjem Zapadnom Berlinu, gradu koji je bio podeljen do ponovnog ujedinjenja Njemačke 1990. godine. Ferat Kočak iz Ljevice osvojio je tamo direktni manda – što se dogodilo prvi put u istoriji.

Wir haben gewonnen - Neukölln strikes back!

Gemeinsam haben wir das Unmögliche möglich gemacht: Ferat Koçak hat in Neukölln das erste Direktmandat für Die Linke im Westen gewonnen. Zusammen mit über 1.000 Aktiven haben wir den Neuköllner*innen zugehört und nichts versprochen -… pic.twitter.com/GqiADGTqSW

— Ferat Koçak (@der_neukoellner) February 23, 2025

Neuspjeh Saveza Sara Vagenkneht

Stranka Savez Sara Vagenkneht (BSW), koja se u januaru 2024. odvojila od Ljevice, igrala je sporednu ulogu, kako u Nojkelnu, tako i u kompletnom Berlinu. Na nivou grada osvojila je 6,6 odsto glasova, dok je Ljevica, sa skoro 20 procenata osvojenih glasova u glavnom gradu Njemačke, postala najjača politička snaga.

U septembru i oktobru 2024. situacija je bila sasvim drugačija na izborima u tri istočnonjemačke pokrajine: Ljevica je svuda doživjela težak poraz. „Mislim da prije nekoliko mjeseci niko nije mogao da predvidi ovakav obrt“, kaže politički analitičar Suris. Njegovo objašnjenje: BSW nije imao zamah kakav je Ljevica dobila zahvaljujući dobrim kampanjama.

Mnogi birači nisu bili sigurni za šta se tačno BSW zalaže, osim za ličnost Sare Vagenkneht. Vjerovatno je prošla i prvobitna euforija oko te stranke. Suris podsjeća i na brz ulazak te stranke u vlade saveznih pokrajina Brandenburg i Tiringija, što možda nije donijelo željeni efekt za BSW.

Od sumnje do trijumfa

I Gregor Gizi, veteran stranke, iznenađen je i dirnut uspjehom Ljevice. Prije samo nekoliko mjeseci sumnjao je da će njegova stranka uspjeti da pređe cenzus od pet odsto, pa je zajedno s dvojicom dugogodišnjih kolega pokrenuo kampanju pod nazivom „Misija sijedih lokni“ (Mission Silberlocke).

Cilj je bio da se osvoje najmanje tri direktna mandata kako bi se, prema njemačkom izbornom zakonu, i bez pet odsto na nacionalnom nivou obezbijedilo prisustvo u Bundestagu.

Na kraju taj Plan B nije ni bio potreban – Ljevica je osvojila dovoljno glasova. Gizi zna kome duguje taj uspjeh: novim, većinom mladim članovima i rukovodstvu stranke.

Vodeća kandidatkinja na izborima bila je 36-godišnja Hajdi Rajhinek, koja dijeli tu funkciju sa 63-godišnjim Janom van Akenom. U Predsjedništvu stranke je i 35-godišnja Ines Švertner, koja je tek u junu 2024. ušla u Ljevicu.

Gregor Gizi – najstariji poslanik Bundestaga

U trenutku trijumfa, Gizi priseća se prošlih godina ispunjenih unutrašnjim borbama u partiji. „Bili smo u egzistencijalnoj krizi, jer smo se samo bavili sami sobom“, kaže. Najniža tačka bila je podjela unutar stranke i osnivanje BSW.

Sada, međutim, taj 77-godišnji političar s nestrpljenjem iščekuje da na konstitutivnoj sjednici Bundestaga održi uvodni govor kao najstariji poslanik.

Za Saru Vagenkneht, međutim, ovi izbori bi mogli da znače i kraj političke karijere. Nakon neuspjeha jer BSW nije uspjela da pređe cenzus, razočarano je izjavila da smatra da su za njen rezultat odgovorni mediji i agencije za istraživanje javnog mnjenja.

Ipak, još postoji tračak nade za BSW. Stranka razmatra mogućnost tužbe pred Ustavnim sudom, jer navodno mnogi Njemci u inostranstvu nisu mogli da glasaju zbog organizacionih problema.

*ovaj članak je najprije objavljen na njemačkom jeziku