- Hronika
- Kolumne
-
Radio
- Izdvajamo
-
Emisije
- Novosti dana
- Dokumentarni program
- Pop top
- Europuls
- Zrno po zrno
- Radio ordinacija
- Kulturna panorama
- Zelena priča
- Epoleta
- +382
- Spona
- Svijet jednakih šansi
- Matica
- Život po mjeri čovjeka
- Link
- Izokrenuti svijet
- Koracima mladih
- Moja profesija je...
- Sportski program
- Kulturno-umjetnički program
- Koracima prošlosti
- Naučno-obrazovni program
- Muzički program
- RCG
- R98
- Programska šema
- Trofej Radija Crne Gore
- Frekvencije
- Radio drama
26. 02. 2025. 07:33
Čitaj mi:
Bundesbanka prvi put od 1979. bilježi gubitak, dugovi države rastu
Njemačka Bundesbanka je zbog kamatne politike Evropske centralne banke (ECB) u 2024. godini zabilježila rekordni gubitak u iznosu od 19,2 milijarde eura, saopštila je Bundesbanka u Frankfurtu. Time će, kao i prethodne četiri godine, izostati finansijski priliv za savezni budžet. Posljednji put gubitak je bio pokriven milijardama eura iz rezervi.
Za naredne godine takođe se očekuju negativni rezultati, iako Bundesbanka procjenjuje da bi gubici mogli da budu manji. „Vrhunac godišnjih opterećenja vjerovatno je prošao“, ocjenjuje predsjednik Bundesbanke Joahim Nagel prilikom predstavljanja godišnjeg finansijskog izvještaja.
Preokret u kamatnim stopama iscrpio rezerve
Finansijske rezerve iz prethodnih godina nisu pomogle tokom 2024: naglo povećanje kamatnih stopa ECB gotovo u potpunosti je iscrpilo zaštitne mehanizme Bundesbanke. Od ljeta 2022. ECB je u kratkom vremenu značajno podigla kamatne stope u eurozoni kako bi obuzdala inflaciju. Trenutno je stopa inflacije ponovno pod kontrolom, zbog čega je Evropska centralna banka počela da snižava ključne kamatne stope u eurozoni.
Više kamatne stope na finansijskim tržištima dovele su do povećanja kamatnih rashoda centralnih banaka poput Bundesbanke, dok prihodi od kamata nisu mogli da prate taj rast. Istovremeno, mnoge dugoročne državne i korporativne obveznice, koje su evropske centralne banke godinama kupovale u sklopu zajedničke monetarne politike, donose relativno niske kamate.
Bez finansijske injekcije za njemački budžet
Godinama je njemačko Savezno ministarstvo finansija planiralo prihod od 2,5 milijarde eura iz dobiti Bundesbanke. Još 2019. tadašnji ministar finansija Olaf Šolc (SPD) mogao je da se raduje najvećoj dobiti Bundesbanke od finansijske krize – 5,85 milijardi eura.
Posljednji put gubitak u bilansu Bundesbanke zabilježen je pre 45 godina, 1979. Tada je iznosio oko 2,9 milijardi eura (preračunato u današnje vrijednosti).
Ni sama Bundesbanka ne može da računa na finansijsku pomoć, jer je i ECB obustavila isplatu dobiti. Evropska centralna banka je za 2024. godinu izvijestila o drugoj uzastopnoj godini sa gubitkom, koji je ujedno najveći u njenoj više od 25 godina dugoj istoriji – 7,9 milijardi eura.
Dobra situacija s rezervama u zlatu i stranim valutama
Istovremeno, druge imovine Bundesbanke, poput zlata, bilježe pozitivan razvoj. Ukupne rezerve Bundesbanke u zlatu i stranim valutama procijenjene su na 267 milijardi eura krajem 2024, dok su godinu ranije iznosile 197 milijardi eura.
Predsjednik Bundesbanke Nagel naglasio je da njemačka centralna banka ima stabilan bilans. Gubitke će prenijeti na sljedeće godine i pokriti ih budućom dobiti: „Bundesbanka je u potpunosti operativno sposobna."
Rast državnog deficita
Ali, ne samo da je Bundesbanka u minusu – i njemačka država prošle godine znatno više je potrošila nego što je zaradila. Uprkos rekordnim prihodima koji su prvi put premašili dvije bilijarde eura, državni deficit porastao je na gotovo 119 milijardi eura. Prema navodima Saveznog zavoda za statistiku, to je 15 milijardi eura više nego 2023. godine.
Deficit označava iznos za koji su rashodi savezne države, saveznih pokrajina, opština i socijalnog osiguranja premašili prihode. Pritom sami prihodi nisu problem.
Prihodi prvi put iznad dvije bilijarde eura
Njemačka država znatno više je potrošila nego što je prihodovala – i uprkos tome što su državni prihodi prošle godine dosegli rekordnih 2.012,9 milijardi eura. Time je prvi put probijena granica od dvije bilijarde eura, prenijeli su statističari. U poređenju s 2023, prihodi su porasli za 4,8 procenata.
No, uprkos rekordnim prihodima, državni rashodi dosegli su 2.131,6 milijardi eura. To predstavlja povećanje rashoda od 5,3 odsto u poređenju s prethodnom godinom.
Izdaci za socijalne naknade takođe su porasli za osam odsto, što se, između ostalog, pripisuje povećanim izdacima za bolničko liječenje, ljekove i negu, kao i većim troškovima u oblasti socijalnog staranja za mlade, integracije i opšte socijalne pomoći.
Njemačka poštuje pravila EU
Uprkos ekonomskoj krizi, Njemačka i dalje poštuje evropska pravila o zaduživanju: Pakt za rast i stabilnost EU dozvoljava budžetski deficit od najviše 3,0 odsto BDP. Tu gornju granicu već godinama premašuju zemlje poput Francuske.